BiH

tromost bh. pravosuđa

Uvođenje presuda Haškog tribunala u krivičnu evidenciju još uvijek na čekanju

06/08/2021

Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražilo je od državnog Ministarstva pravde da ubrza postupak donošenja propisa koji bi omogućili da se u krivičnu evidenciju osoba osuđenih u Haagu upišu presude za ratne zločine

Bosna i Hercegovina je još 2018. godine primila od Haškog tribunala podatke o presudama osuđenih za ratne zločine, ali još uvijek nije usvojila propise kojim bi ove presude postale dio krivične evidencije osuđenih. Udruženja žrtava upozoravaju na posljedice odugovlačenja ovog procesa po ravnopravnost građana, javlja BIRN.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražilo je od državnog Ministarstva pravde da ubrza postupak donošenja propisa koji bi omogućili da se u krivičnu evidenciju osoba osuđenih u Haagu upišu presude za ratne zločine. Za predsjednika Udruženja Murata Tahirovića je čudno da nema političkog interesa da se ovo pitanje riješi.

“Ovako u jednu nenormalnu situaciju dovodimo sve građane. Može nam se desiti jedna apsurdna situacija da imamo tri člana Predsjedništva BiH iz tri konstitutivna naroda koji su presuđeni za najteža krivična djela ratnog zločina”, kaže on.

Udruženje je od Ministarstva pravde BiH tražilo da pokrene proceduru za upis pravosnažnih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) odnosno nasljednika ovog suda – Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) – u krivičnu evidenciju u BiH.

“To je obaveza BiH iz sporazuma s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju da u krivične evidencije uvede sve presude za ratne zločine koje je presudio ovaj i drugi sudovi”, kaže Tahirović i objašnjava kako se radi o formalnosti koju treba provesti Ministarstvo pravde BiH, “kako osuđeni za krivično djelo ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti ne bi bili u povlaštenom položaju u odnosu na druge građane, koji za svako krivično djelo imaju evidenciju i ne mogu se kandidovati na izborima, niti mogu raditi u institucijama Bosne i Hercegovine”.

Spore procedure izmjene pravilnika

Ministar pravde BiH Josip Grubeša kaže da je 24. avgusta prošle godine formirana radna grupa za pripremu Nacrta sporazuma o pitanjima preuzimanja podataka iz osuđujućih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Tu radnu grupu čine predstavnici državnih ministarstava pravde i sigurnosti, entitetskih ministarstava pravde i unutrašnjih poslova, Pravosudnog povjerenstva Brčko distrikta i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Josip Grubeša (Foto: BIRN BiH)

“Radna skupina je održala veći broj sastanaka i sačinila Nacrt sporazuma/memoranduma. Radna skupina je planirala održati još jedan sastanak, na kojem bi se posebno usaglasili podaci koji su potrebni za upis u kaznenu evidenciju, a koje će, iz pravomoćne osuđujuće presude koju je donio MKSJ i MRMKS biti unesen obrazac iz Aneksa 1 ovog memoranduma i dostavljeni Ministarstvu pravde BiH”, navodi Grubeša.

Dodaje da će finalizirani tekst Memoranduma biti dostavljen Mehanizmu za međunarodne krivične sudove kao drugoj strani, a zatim će biti pribavljeno mišljenje svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini, te provedene javne konsultacije sukladno Pravilima o konsultacijama u izradi pravnih propisa.

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je 2018. godine zaprimilo pravosnažne presude od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove. Nakon duže od godinu dana, 23. decembra 2019. godine, Vijeću ministara BiH je na razmatranje i usvajanje dostavljena “Informacija o preuzimanju konačnih presuda od MKSJ/MRMKS-a radi upisa u krivičnu evidenciju u Bosni i Hercegovini” zajedno s prijedlogom zaključaka.

Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić kaže da je Vijeće ministara BiH 2. juna 2020. godine usvojilo informaciju i zaključke, nakon čega je data saglasnost Ministarstvu pravde BiH da formira radnu grupu za otklanjanje navodnog problema “pravnog vakuma” i zaključi sporazum radi stvaranja pravnog osnova za preuzimanje i unos predmetnih presuda.

“Imajući u vidu sve navedeno, te da je od donošenja zaključka Vijeća ministara prošlo skoro godinu dana, a više od tri godine otkako je Ministarstvo pravde preuzelo konačne presude Haškog tribunala, smatram da je ovo jako dug period i da ne postoji volja da se ovo važno pitanje riješi”, kaže Pivić.

On smatra da nije bilo potrebe ovako dugom procedurom za izmjenu propisa.

“Jer pravni osnov za unošenje presuda u domaće krivične evidencije može se kreirati manjom dopunom Pravilnika o krivičnim evidencijama koje donosi ministar pravde, u smislu propisivanja da će presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koje se odnose na lica rođena u Bosni i Hercegovini, a koje su dostavljene Bosni i Hercegovini, nadležnim organima dostaviti Ministarstvo pravde”, smatra Pivić.

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, osude za određena krivična djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak, odnosno gubitak određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava, poput prestanka vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima.

Ali u BiH postoje primjeri ratnih zločinaca koji su obavljali javne funkcije nakon što su odslužili haške presude. BIRN BiH je ranije pisao o Blagoju Simiću, koji se nakon odslužene petnaestogodišnje kazne vratio u Bosanski Šamac, gdje je 2017. godine imenovan za direktora Doma zdravlja. U istom gradu funkciju zamjenika gradonačelnika je obavljao Simo Zarić, koji je u Haagu osuđen za progone počinjene okrutnim i nehumanim postupcima u ovoj opštini, uključujući premlaćivanje i mučenje nesrpskog stanovništva od 1991. do 1993. godine. Okružni sud u Doboju dva puta je poništio Simićevo imenovanje zbog nepostojanja dokaza o ranijoj neosuđivanosti.

Blagoje Simić u sudnici

Postojeće odredbe Krivičnog zakona BiH nisu dovoljno jasne da bi se osobe osuđene za najteže ratne zločine u svim slučajevima spriječile da obavljaju javne funkcije, kaže za BIRN BiH advokatica Nina Kisić.

“Kada je riječ o upisu osuda izrečenih od strane MKSJ-a u krivične evidencije u BiH, to mora biti učinjeno putem izmjena Pravilnika o kaznenoj evidenciji BiH, koji postoji na nivou BiH. Trenutna odredba propisuje mogućnost upisa u domaću kaznenu evidenciju osuda koje je izrekao strani sud samo ako je presudu priznao Sud BiH. Posljedice upisa osuda koje je izrekao MKSJ su iste kao i bilo koje druge osude”, kaže Kisić.

Dileme o ograničavanju prava

Advokatica Mirna Avdibegović smatra da ni upis pravosnažnih sudskih presuda u krivične evidencije BiH neće spriječiti osuđene za ratne zločine da obavljaju javne funkcije. Ona podsjeća na odredbe Ustava BiH u kojima piše da nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

“Ovu odredbu je preuzeo Izborni zakon BiH, a proširena je na postupke koji se vode pred sudovima u BiH. Članom 1.7 dodatno je proširena na postupke koji se vode u drugim zemljama, pod uslovom da su ti predmeti bili razmatrani pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u okviru predmeta koji nisu obrađivani a gdje je utvrđeno da postoji dovoljno osnova za postupanje”, kaže Avdibegović za BIRN.

Ali u ovim zakonima nije predviđena zabrana osobama koje su već odslužile kaznu.

Izmjenama Izbornog zakona bi se osobama koje su osuđene za ratne zločine mogla zabraniti kandidatura na izborima i obavljanje javne funkcije. Međutim, ovo bi moglo povući apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, a pitanje je kakve bi bile posljedice po izborni proces ako bi nekom od kandidata bilo narušeno ustavno pravo, smatra Avdibegović.

“Da li bi Ustavni sud u tom slučaju smatrao da se radi o ograničavanju prava i sloboda ukoliko je došlo do resocijalizacije lica koje je bilo na izdržavanje kazne? Jer nakon izdržavanja kazne i resocijalizacije mora se biti oprezan uopšte sa razmatranjem mogućnosti ograničavanja prava osuđenih osoba”, zaključuje Avdibegović.

U jednom od posljednjih izvještaja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove upućenom Vijeću sigurnosti UN-a naglašava se da je registracija presuda “pitanje od ključnog značaja za vladavinu prava, pomirenje i stabilnost u bivšoj Jugoslaviji, kao i fundamentalno pitanje saradnje s Mehanizmom”.

“Danas u zemljama bivše Jugoslavije [naglašene su BiH i Srbija] domaća evidencija odražava krivična djela običnih kriminalaca, ali ne odražava isto za većinu međunarodnih ratnih zločinaca. U tom smislu se, sa stanovišta domaćih pravnih poredaka, gotovo stiče dojam da se ti zločini nisu nikada ni desili i da njihovi počinioci nikad nisu bili osuđeni”, piše, između ostalog, u izvještaju.

U Izvještaju stručnjaka o pitanju vladavine prava u BiH, takozvanom Priebeovom izvještaju, piše “da se osuđujuće presude za ratne zločine, uključujući i nakon izdržane kazne, trebaju smatrati smetnjom za imenovanje na političku funkciju”.

“Zakoni na svim nivoima u BiH trebaju adekvatno kriminalizirati takvo ponašanje, kao što je to već učinjeno u Krivičnom zakonu Federacije. Takve presude, uključujući i one koje je donio Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i njegovi nasljednici, moraju se upisati u domaće kaznene evidencije”, stoji, između ostalog, u Izvještaju stručnjaka o pitanju vladavine prava u BiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.