Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi se na sjednici zakazanoj za 8. decembar, u drugom krugu glasanja, trebalo izjasniti o Prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, čiji je predlagač Kabinet predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.
Trebali bi biti razmatrani i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.
Uslov za otvaranje pregovora
Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uslov za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.
To je istaknuto i početkom novembra, kada je Evropska komisija usvojila godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila svoju sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja – partnera u procesu proširenja u proteklih godinu dana.
PROČITAJTE JOŠ Puljić: Onim što je rečeno u Washingtonu najmanje mogu biti zadovoljni Dodik i Srbija
“Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača”, poručeno je tada iz Evropske komisije u njihovoj procjeni napretka BiH na putu ka EU.
Vijeće ministara BiH je navedena dva zakonska prijedloga i odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača trebalo razmatrati na sjednici koja je bila zakazana za 2. decembar, ali su ministri iz srpskog naroda (iz SNSD-a) glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.
Ništa od iskoraka
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tada izjavila novinarima da će učiniti sve da nastave dijalog i rad.
“Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasjedanje Evropskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone”, izjavila je Krišto.
Dodala je da je “najbolje da svako konkretno kaže da li je za evropski put Bosne i Hercegovine”.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je tada izjavo da ministri iz srpskog naroda nisu glasali za dnevni red zato što nije bio usaglašen.
Dodao je da ministri u Vijeću ministara BiH koji dolaze iz SNSD-a nikada neće podržavati nešto što je na dnevnom redu, a da nije prethodno usaglašeno sa institucijama RS-a.
Šta bi još trebalo biti na dnevnom redu
Osim navedene tri tačke dnevnog reda koje se tiču ispunjavanja uvjeta za otvaranje pregovora sa EU, Vijeće ministara BiH bi trebalo razmatrati i Informaciju o realizaciji Plana implementacije “Pregled odbrane” i Akcijskog plana implementacije “Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine 2017. – 2027.”, kao i Informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2026. godinu.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i novi tekst Informacije o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2025. godine, kao i Informacija o pripremljenoj Dodatnoj informaciji u vezi s provođenjem preporuka GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije.
Predviđeno je, između ostalog, razmatranje Prijedloga mišljenja na Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, te Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2026. godinu.
