Zaključci sa sjednice Vijeća ministara BiH:
RADNA GRUPA ZA IZRADU ZAKONA O PROVOĐENJU CER DIREKTIVE EU
Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je u novom tekstu Odluku o imenovanju Radne grupe za izradu nacrta zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata u institucijama Bosne i Hercegovine, u procesu ispunjavanja preporuka Evropske komisije.
U Radnu grupu imenovani su predstavnici državnih ministarstava sigurnosti; odbrane; civilnih poslova; vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; prometa i komunikacija; te finansija i trezora; kao i Uprave za indirektno oporezivanje; Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka, Direkcije za evropske integracije, Nezavisnog operatora sistema BiH i Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH.
Njihov zadatak je da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove odluke sačine Nacrt zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata na institucionalnom nivou BiH s skladu s propisima EU u području otpornosti kritičnih subjekata (EU Direktiva 2022/2557 – CER Direktiva).
DOPUNOM ODLUKE OTKLANJAJU SE PROBLEMI ZA POSLOVNE SUBJEKTE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o dopuni Odluke o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inostranstvu.
Osnivač predstavništva, odnosno poslovne jedinice u inostranstvu koji nije, u skladu s dosadašnjom odlukom, dostavio zahtjev za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava entitetskom ministarstvu trgovine prije osnivanja zastupništva, dužan je dostaviti mu zahtjev za evidentiranje sredstava koja je koristio prilikom osnivanja zastupništva, odnosno poslovne jedinice, i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu dopune ove odluke.
Navedenim dopunama se uklanjaju problemi koji su se pojavili kod poslovnih jedinica koje posluju u skladu sa sporazumom iz 1995. godine o zapošljavanju radnika bosanskohercegovačkih poduzeća sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini u svrhu izvršenja ugovora o izvođenju radova u SR Njemačkoj, a koji su ranije osnivali poslovne jedinice, bez provedbe procedure predviđene Odlukom o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava iz Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inostranstvu iz 1998. godine.
IMENOVANO SAVJETODAVNO VIJEĆE ZA AKREDITIRANJE
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o imenovanju članova Savjetodavnog vijeća za akreditiranje, nakon što je polovicom 2020. godine istekao mandat ranije imenovanim članovima.
U sastav Vijeća imenovano je 12 članova na mandat od četiri godine. Radi se o predstavnicima nadležnih institucija na državnom nivou te doktorima tehničkih nauka, a za predsjednika Savjetodavnog vijeća imenovana je Šejla Ališić, uime Instituta za mjeriteljstvo BiH.
Imenovanje Savjetodavnog vijeća za akreditiranje važno je zbog implementacije zakonskih obveza Instituta za akreditiranje BiH i stvaranja pretpostavki za razvoj i jačanje sistema akreditiranja BiH i njegovog usklađivanja sa standardima EU-a.
NOVI SAZIV MJEŠOVITE KOMISIJE ZA NAUČNO-TEHNIČKU SARADNJU BIH I SRBIJE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o imenovanju članova – predstavnika Bosne i Hercegovine u Mješovitoj komisiji za naučno-tehničku saradnju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije.
Odlukom je u Mješovitu komisiju, a nakon isteka mandata prethodnog saziva, na mandat od pet godina imenovano četvoro predstavnika državnih i entitetskih resornih ministarstava, te sekretar Komisije.
STRATEGIJA ZA PRIHVAT I INTEGRACIJU DRŽAVLJANA BiH PO OSNOVU SPORAZUMA O READMISIJI
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Strategiju za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovu sporazuma o readmisiji i Akcijski plan za razdoblje 2024. – 2026. godine.
Ova strategija predstavlja nastavak ispunjavanja obveza BiH iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, u cilju očuvanja bezviznog režima koji joj je odobren Odlukom Vijeća Evrope od 14. decembra 2010. godine, kao i obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To podrazumijeva usvajanje djelotvornih politika kojima će se uspostaviti funkcionalan sistem prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu sporazuma o readmisiji u društvo na djelotvoran, održiv i dugoročan način, uz puno uvažavanje njihovih prava, i na taj način pridonijeti smanjenju broja sekundarnih migracija državljana Bosne i Hercegovine.
Pored strateškog cilja i ciljeva koji iz njega proizlaze, ovom strategijom se ide i korak dalje i kao vizija promovira institucionalna organizacija koja će se po potrebi u budućnosti baviti i drugim aspektima migracijske politike koja se odnosi na državljane BiH i druge kategorije u potrebi, u skladu s nadležnostima.
Dio Strategije je i Akcijski plan kao implementacijski dokument kojim su definirane aktivnosti koje će se realizirati u periodu od 2024. do 2026. godine, uz navođenje odgovornih aktera i rokova za njihovu realizaciju. Akcijski plan će se po potrebi revidirati na godišnjem nivou, a nakon razdoblja za koji je donesen i na temelju eksterne evaluacije izradit će se novi za iduće srednjoročno razdoblje.
ČETVRTI PERIODIČNI IZVJEŠTAJ O PRAVIMA SVIH RADNIKA MIGRANATA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Četvrti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o pravima svih radnika migranata i članova njihovih porodica.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo je da ovaj izvještaj dostavi Ministarstvu vanjskih poslova BiH koje će ga proslijediti Odboru za zaštitu prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica u Ženevi.
Bosna i Hercegovina je jedina evropska država koja je ratificirala Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, koja predviđa visoke standarde zaštite prava stranih radnika migranata. Također, u skladu s Konvencijom, Bosna i Hercegovina ima obvezu podnijeti izvještaj Generalnom sekretarijatu UN-a.
Generalni zaključak u Četvrtom periodičnom izvještaju je da se ova konvencija implementira u kontinuitetu i na svim nivoima, ali da ostaju izazovi u pogledu preuzimanja svih standarda koje ona podrazumijeva.
U razdoblju 2019. – 2024. godine postignut je određeni napredak koji se odnosi na zakonske i druge mjere koje je poduzela BiH. U kolovozu 2023. godine usvojene su Izmjene i dopune Zakona o strancima koji je usklađen s dvije uredbe i dvije direktive Europske unije, a u tijeku je izrada podzakonskih akata.
Tokom 2022. usvojena je Strategija migracija i azila 2021. – 2025. godine koja predviđa mjere i aktivnosti na unapređenju sistema sveobuhvatnog upravljanja migracijama i azilom. Također, Vijeće ministara BiH je u 2022. godini usvojilo Pravilnik o standardima funkcioniranja i drugim pitanjima značajnim za rad Centra za prihvat i smještaj tražitelja azila.
Bosna i Hercegovina je osigurala humane i zakonite uvjete smještaja migranata, a u rad i funkcioniranje ovih centara su, pored nadležnih institucija, uključene i UN agencije i međunarodne organizacije.
INFORMACIJA O CARINAMA KOJE SU UVELE SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u roku od 15 dana, u saradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi na daljnje nadležno postupanje Pismo namjere koje će sadržavati listu oblasti (uključujući, ali ne ograničavajući se na: trgovinu, ekonomiju, energetiku, direktne strane investicije, infrastrukturu, carinske odnose) u kojima postoji interes za saradnju Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama na bilateralnoj osnovi.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da u okviru svoje nadležnosti razmotri mogućnosti u cilju stvaranja pretpostavki za otpočinjanje bilateralnih konsultacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država vezanih za slobodnu trgovinu ili utvrđivanje odgovarajućih carinskih tarifa i o tome informira Vijeće ministara BiH.
Također, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da Informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta s usvojenim zaključcima dostavi Predsjedništvu BiH odmah nakon usvajanja.
U Informaciji se navodi da se Bosna i Hercegovina našla na listi država kojima je uvedena visoka carina za izvoz u SAD, te da se bilateralni podaci o robnoj razmjeni značajno razlikuju, što ukazuje na potrebu da se partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama daju potrebna pojašnjenja.
