BiH

schmidtov izvještaj

Visoki predstavnik sa vrlo oštrim stavom prema Dodiku izlazi pred Vijeće sigurnosti

07/05/2022
Foto: Pixsell

Dodik i vlasti u RS-u optuženi su za kršenje mirovnog sporazuma, Ustava i zakona BiH, blokadu državnih institucija pa i veličanje ratnih zločinaca

Visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt trebao bi 11. maja 2022. pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija(UN) predstaviti svoj drugi, a ukupno 61. polugodišnji izvještaj OHR-a o provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir (Daytonski sporazum) u BiH.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je Dodik čelu, te Vlada i Narodna skupština entiteta Republika Srpska predvođeni SNSD-om, u novom izvještaju koji je “procurio” u javnost su u negativnom kontekstu spomenuti 70 puta, na svakoj od ukupno 18 strana, javlja Radio Slobodna Evropa.

Dodik i vlasti u RS-u optuženi su za kršenje mirovnog sporazuma, Ustava i zakona BiH, blokadu državnih institucija pa i veličanje ratnih zločinaca.

Zbog protivljenja Rusije i Kine, koje ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika, upitno je njegovo obraćanje pred Vijećem sigurnosti UN-a gdje se očekuje rasprava kakva je održana u novembru prošle godine.

U prošlom izvještaju Schmidt je, između ostalog, upozorio je da je “zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada” i da postoji “veoma realna perspektiva povratka sukoba”.

Hoće li se Schmidt obratiti Vijeću sigurnosti?

“Sukladno rezoluciji Vijeća sigurnosti 1031 iz 1995. godine šaljem 66 izvještaj o provedbi mira u BiH, koji pokriva razdoblje od 16. oktobra 2021. do 15. aprila 2022. godine, uz napomenu da visokog predstavnika za BiH ne priznaju sve članice Vijeća sigurnosti. Bio bih zahvalan ako biste skrenuli pažnju o ovom izvještaju članicama Vijeća sigurnosti”, naveo je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u pismu Lindi Thomas-Greenfield, ambasadorici Sjedinjenih Američkih Država i trenutnoj predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a.

Thomas-Greenfield je potom proslijedila pismo Guterresa i Schmidtov izvještaj ambasadorima ostalih 14 članica Vijeća sigurnosti.

Schmidt je zvanično preuzeo mandat od Valentina Inzka početkom avgusta 2021.

Ruska Federacija, članica Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz Republike Srpske (RS) smatraju Schmidta “običnim njemačkih državljaninom”.

PIC je izabrao Schmidta bez saglasnosti Rusije. Rusija i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje moralo potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.

Farhan Haqu, zamjenik glasnogovornika generalnog sekretara UN-a, u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) je kazao da “što se tiče dešavanja u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu, vezano uz imenovanje visokog predstavnika za BiH, Ujedinjene nacije nisu član Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i stoga nisu sudjelovale u procesu”.

“Ujedinjene nacije nisu bili potpisnici ni Daytonskog mirovnog sporazuma ni njegovog Aneksa 10. Nije na Sekretarijatu UN-a da tumači ove dokumente niti raspravlja o procesima i odlukama Upravnog odbora PIC-a”, naveo je Haqu.

Početkom novembra 2021. prvi put od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN-a i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poslao je Schmidtovo izvješće na adrese 15 članova Vijeća. Na istoj sjednici glasalo se i o rezoluciji o produženju mandata vojnim snagama Evropske unije (EUFOR Althea) u BiH do novembra 2022. godine.

Mandat je produžen, ali se OHR, također prvi put od formiranja te misije, u usvojenoj rezoluciji o EUFOR-u ne spominje.

Predstavnici zapadnih zemalja komentirali su na sjednici dijelove izvještaja te podržali Schmidta i ulogu OHR-a u BiH.

Kina je ponovila da “u skladu s Daytonskim sporazumom Vijeće sigurnosti UN-a igra ključnu ulogu u njegovom imenovanju i da to treba poštivati”, a Rusija da “Vijeće sigurnosti ne može razmatrati primjedbe privatne osobe”.

Ako Rusija i Kina ostanu pri svojim stavovima, u srijedu, 11. maja ove godine će se ponoviti situacija od 3. novembra prošle godine.

Prijenos nadležnosti i sankcije

Izvještaji OHR-a ukratko opisuju najvažnija dešavanja od prethodnog izvještaja.

Većina sadržaja prvog ovogodišnjeg izvještaja posvećena je postupcima vlasti entiteta Republika Srpska (RS).

SNSD je vladajuća stranka u RS-u i dio vlasti na nivou BiH. U Schmidtovom izvještaju taksativno se navode situacije u kojima su predstavnici te stranke na čijem čelu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik blokirali rad državnih institucija – Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

Pobrojane su i aktivnosti vlasti u RS-u na “prijenosu nadležnosti” s državnog na nivo RS-a koje se u izvještaju ocjenjuju “podrivanje ustavnih nadležnosti države” “protivne Daytonu” te “poništavanje reformi postignutih u posljednjih 26 godina”.

Ustavni sud poništio je tri zakona kojima se pokušala državna imovina knjižiti na entitet RS, a u Schimidtovom izvještaju se navodi i da je SNSD objavio video u kojem se izravno napada Ustavni sud BiH da “želi oteti šume, rijeke i poljoprivredno zemljište RS”.

U izvještaju OHR-a su predstavnici hrvatskih političkih stranaka iz entiteta Federacije BiH spomenuti u kontekstu najava da će poduzeti korake za”teritorijalnu reorganizaciju” BiH, ali i bojkotirati opće izbore zakazane za oktobar 2022. te mogućnosti blokade sredstava za njihovo provođenje.

Dodik je, uoči prethodnog izvještaja, između ostalog najavio da će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a ako tom entitetu ne budu vraćane nadležnosti iz “izvornog Daytona”.

Najavio je da će RS povući suglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) i Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu RS te povući suglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

U novom izvještaju Schmidt je naveo da su vlasti RS-a nastavile jednostrano povlačenje iz državnih ustavnih, pravnih i institucionalnih okvira BiH.

Između ostalog, navodi se da je Narodna skupština RS-a, slijedeći usvojenu Deklaraciju o ustavnim principima, usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS-a koji je stupio na snagu 14. aprila.

O ustavnosti zakona će odlučivati Ustavni sud BiH, a Schmidt je ovaj zakon, koristeći Bonnske ovlasti, stavio izvan snage do odluke suda.

Schmidt je upozorio da su vlasti RS-a usvojile i Informaciju o prijenosu nadležnosti s RS-a na nivo BiH u kojem je pobrojano 128 zakona te 112 podzakonskih akata i odluka koje RS namjerava “vratiti” u entitetsku nadležnost.

Schmidt podsjeća i da je Ministarstvo za trezor Sjedinjenih Američkih Država 5. januara uvelo sankcije Dodiku te još nekim subjektima i osobama povezanim s njim te da je slično učinila i Ujedinjena Kraljevina.

Schmidt je “pohvalio” i odluku Evropskog parlamenta koji je usvojio izvještaj Odbora za vanjske poslove kojim se poziva Evropsko vijeće da uvede Dodiku i suradnicima.

Osvrnuo se i na “upozorenja BiH ako odluči postati članica NATO-a” koje je u više medijskih nastupa iznio ruski ambasador u BiH, kao i na odluku Rusije da ne sudjeluje u radu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i ne financira OHR.

Schmidt je naveo i da još uvijek nisu usvojeni budžeti za prošlu, 2021. kao ni za 2022. godinu zbog čega je upitno i financiranje oktobarskih općih izbora.

Ukazao je i na neuspješne pregovore o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH održane uz posredovanje predstavnika EU i SAD-a.

Nefunkcioniranje institucija

Schmidt je podsjetio da nakon općih izbora 2018. nije formirana nova Vlada Federacije BiH, kojoj nedostaju tri ministra, zbog inzistiranja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH da se prvo mora izmijeniti Izborni zakon BiH, kao ni nove Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Kao pozitivan primjer naveo je podizanje spomenika Srbima koje su “ubili bošnjački pripadnici Armije BiH od 1992. – 1995” na Kazanima iznad Sarajeva. Istaknuo je i odluku vlasti u Brčko distriktu BiH da podignu spomenik svim civilnim žrtvama na tom području i napomenuo da će to biti tek drugi takav zajednički spomenik.

Pohvalio je i izmjene ustava HNK i Posavskog kantona čime su Srbi postali konstitutivni narod u ovim kantonima, ćirilica kao i bosanski jezik jedno od dva službena pisma i jezika, te napomenuo da isto treba uraditi i Zapadnohercegovački kanton.

Inzko je istaknuo da je važno da vojna misija Evropske unije (EUFOR Althea) mora zadržati izvršni mandat, ali i da je potrebno povećati budžet OHR-a koji iznosi nešto više od 5,3 miliona eura.

Schmidt je u izvještaju naveo i primjere Dodikovih bojkota sjednica Predsjedništva BiH kao i njegovo protivljenje sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu te protivljenje glasovanju predstavnika BiH u UN-u i Vijeću Evrope.

Što se tiče rada Vijeća ministara, u izvještaju se navodi da je ono održalo samo pet redovnih i četiri vanredne sjednice, da “nije predložilo niti jedan zakon”te da je usvajalo uglavnom financijske odluke.

Za Parlamentarnu skupštinu BiH je naveo da je njen Zastupnički dom održao samo četiri redovne i jednu vanrednu sjednicu, obično bez predstavnika iz RS-a.

Podsjetio je i na činjenicu da Ustavni sud Federacije BiH ima samo pet od ukupno devet sudaca, zbog odbijanja predsjednika tog entiteta Marinka Čavare da imenuje nove, pa Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa ovog suda ne funkcionira.

Schmidt je ukazao i na veličanje osuđenih ratnih zločinaca navodeći kao primjer neuklanjanje starih i oslikavanje novih murala Ratku Mladiću.

Između ostalog, za Dodika je navedeno da je tokom ovogodišnje proslave “Dana RS-a” 9. januara, na datum koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, stajao pored Vinka Pandurevića, bivšeg oficira Vojske RS kojeg je Haški tribunal osudio na 13 godina zatvora zbog ratnih zločina u Srebrenici.

Zaduživanje i blokade državnih kompanija

Schmidt je iznio i ekonomske podatke o blizu 376.000 nezaposlenih u BiH, da se najniže mirovine kreću od 207 do 382 marke (od 105 do 195 eura), da je samo u 2021. BiH napustilo oko 170.000 ljudi te da je ukupan javni dug premašio 12,81 milijardu maraka (oko 6,55 milijardi eura) ili oko 34,82 posto BDP-a.

U izvještaju se navodi i da je entitet Federacija BiH usvojila budžet u iznosu od 5,59 milijardi maraka (oko 2,86 milijardi eura) gdje je predložen deficit od 929 miliona maraka (oko 470 miliona eura) koje Vlada planira pokriti zaduživanjem.

Budžet RS-a iznosi oko četiri milijarde maraka (oko 2,06 milijardi eura) od čega četvrtinu pokriva zaduženjem.

Schmidt je ukazao i na tešku financijsku situaciju u kojoj se nalazi javni državni emiter BHRT, kao i Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija, jedine državne kompanije, zadužene za upravljanje željezničkom infrastrukturom u BiH. Njima, navodi se, entitetske Radiotelevizija RS i Željeznice RS-a odbijaju uplatiti RTV taksu, odnosno samanjuju transfere.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.