Vlada FBiH utvrdila tri zakonska rješenja, tiču se kamata, povratnika i korištenja zemljišta

Redakcija
6 min čitanja
vlada fbih

Utvrđene izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode 

Vlada Federacije BiH je na današnjoj je sjednici, na prijedlog dopremijera Federacije BiH i federalnog ministra financija Tonija Kraljevića, utvrdila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, te isti uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

Nacrt Zakona predviđa produženje roka za otpis zateznih kamata na nenaplaćene javne prihode dodatnih 18 mjeseci, te proširenje obuhvata duga sa trenutnog 31.12.2019. godine na 31.12.2023. godine, čime će poreznim obveznicima biti omogućeno da pod povoljnijim uvjetima otplate dugova i poboljšaju svoju likvidnost.

Utvrđene dopune Zakona o raseljenim licima i povratnicima u FBiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o raseljenim licima i povratnicima u FBiH, te ga uputila Parlamentu FBiH na usvajanje. Donošenje dopuna ovog zakona predloženo je po skraćenoj proceduri usvajanja, budući da se ne radi o složenom i obimnom zakonu, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Predlagač je u razlozima za donošenje zakona obrazložio da se dopune odnose na proširenje postojećih prava na rekonstrukciju i izgradnju stambenih jedinica, kao i terminološko preciziranja pojmova.

Poseban naglasak stavljen je na mlade povratničke porodice, kojima bi se omogućila obnova ili izgradnja stambenih objekata njihovih predaka koji su bili prinuđeni napustiti svoju imovinu, a nisu obnovili stambeni objekat, kao i izgradnja novih stambenih jedinica u mjestu povratka. Cilj je unaprijediti povratak, podstaći ostanak mladih u BiH i ojačati saradnju sa iseljeništvom.

Tako se predloženim dopunama definira proširenje postojećih prava na rekonstrukciju i izgradnju stambenih jedinica na kategoriju mladih povratničkih porodica, direktnih potomaka vlasnika iz 1991. godine, a što se dokazuje potvrdom o kretanju nadležnog organa u mjestu povratka.

Propisuju se i dodatni članovi Zakona koji preciznije definiraju pojmove mjesta povratka, raseljenog lica, izbjeglice, odnosno, povratnika, kao i održivog povratka, a koji u postojećem tekstu zakona nisu detaljnije uređeni. Također, dopune propisuju da se vrste, obim i kriteriji programa održivosti povratka utvrđuju planovima povratka, obnove, gradnje i razvoja, koje usvaja Vlada Federacije BiH.

Obrazloženo je da je Zakon o raseljenim licima i povratnicima u FBiH donesen još 2005. godine, te da ga je potrebno prilagoditi novim okolnostima, jer su se potrebe povratnika značajno promijenile. Pored obnove i rekonstrukcije stambenih objekata, neophodno je stvoriti uslove za reintegraciju povratnika u lokalnu zajednicu, s ciljem njihove ekonomske samoodrživosti i poboljšanja kvaliteta života. Istaknuto je da se to prvenstveno odnosi na mlade novoformirane višečlane povratničke porodice, bez kojih i nema povratka u pravom smislu riječi.

Također, kao jedan od strateških ciljeva Vlade Federacije BiH i resornog federalnog ministarstva naglašeno je podsticanje saradnje sa iseljeništvom, što je predviđeno Strategijom saradnje sa iseljeništvom FBiH, a što je neophodno uvrstiti u ovaj zakon.

Pojašnjeno je i da provedba dopuna ovog zakona ne zahtijeva dodatna budžetska sredstva, već bi se realizacija vršila putem postojećih transfera Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, prilagođenih novim zakonskim rješenjima, a s ciljem osiguranja kontinuirane podrške povratnicima.

Utvrđen prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, te ga uputila na usvajanje Parlamentu FBiH po skraćenom postupku, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Radi se o izmjenama kojim se precizira da prostornu osnovu Federacije donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, zatim da prostornu osnovu i urbanističku osnovu planskih dokumenata područja posebnih obilježja iz nadležnosti Federacije donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, kao i da nacrte planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije utvrđuje Vlada. Utvrđuje se i da će prije donošenja dokumenta prostornog uređenja Ministarstvo obaviti javne konsultacije u skladu sa Uredbom o pravilima za učešće zainteresovane javnosti u postupku pripreme federalnih pravnih i drugih akata.

Predlagač je obrazložio da je odredbama važećeg Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti Federacije BiH istovjetan postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona.

To u praksi znači da se svaki prostorno planski dokument iz nadležnosti Federacije BiH, prije konačnog donošenja, mora naći u parlamentarnoj proceduri u pet navrata (u oba doma Parlamenta Federacije BiH) i to u postupcima kada se donose odluke o proglašenju određenog prostora područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju, zatim o pristupanju izradi planskog dokumenta, potom u postupku usvajanja prostorne/urbanističke osnove, kao i usvajanja nacrta planskog dokumenta, te usvajanja prijedloga, odnosno donošenja konačnog planskog dokumenta.

Kako je obrazloženo, ove odredbe ukazuju da su procesi donošenja planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije BiH dugotrajni i neizvjesni, te se predloženim izmjenama Zakona ubrzava procedura izrade i usvajanja tih dokumenata na način da se postupak usvajanja prostorne, odnosno urbanističke osnove skraćuje.

S obzirom da se ne radi o obimnom i složenom zakonskom rješenju, njegovo usvajanje predloženo je po skraćenoj proceduri.

Podijeli ovaj članak