Radovan Višković je u kasno ljeto 2025. godine podnio ostavku na poziciju predsjednika Vlade Republike Srpske nakon što se našao na listi osumnjičenih Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog napada na ustavni poredak BiH. Ostavka, međutim, nije značila i njegovo političko povlačenje.
Višković je tada poručio da „ostaje u timu Saveza nezavisnih socijaldemokrata“. Naime, lider stranke Milorad Dodik mu je pripremio novu poziciju – vršioca dužnosti direktora „Autoputeva RS“.
Kako navodi Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), da bi Višković mogao preuzeti funkciju izmijenjen je i statut preduzeća. Ubrzo nakon njegovog imenovanja uslijedile su i nove kadrovske rotacije u javnim institucijama.
Više od 140 spornih imenovanja
CIN je otkrio da je u protekloj deceniji u institucijama, ustanovama i preduzećima Republike Srpske najmanje 140 rukovodilaca imenovano uzastopno više puta nego što to propisi dozvoljavaju.
Prema istraživanju, Vlada Republike Srpske bira ljude po svom izboru. Postavlja ih na rukovodeća mjesta kao privremena rješenja, a njihove mandate periodično produžava, držeći ih na funkcijama godinama bez provođenja javnih konkursa.
Na taj način, navodi CIN, zaobilazi se zakonit izbor rukovodilaca putem javnog konkursa. Tako upravljanje javnim resursima ostaje u rukama političkih kadrova.
Viškovićeva izjava o vršiocima dužnosti
Dok je bio premijer Republike Srpske, Višković je javno govorio da su imenovanja vršilaca dužnosti praktična jer omogućavaju Vladi lakšu kontrolu i bržu smjenu rukovodilaca.
„Puno je lakše sa njima raditi kad su v.d., nego kad se postave za direktore“, rekao je Višković u martu 2024. godine.
PROČITAJTE JOŠ Ostaje li Blanuša kandidat za predsjednika Republike Srpske?
Prema važećem Zakonu o državnim službenicima RS, vršilac dužnosti može biti imenovan na 90 dana i to najviše tri puta uzastopno. Istovremeno, Zakon o sistemu javnih službi RS uopće ne predviđa mogućnost imenovanja privremenih direktora u ustanovama i preduzećima.
Pravnici upozoravaju na političku kontrolu
Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac smatra da vlasti koriste institut vršioca dužnosti kako bi izbjegle javne konkurse.
„Ukoliko žele da određeno lice bude imenovano na funkciju, oni će to uraditi kroz tu sivu zonu što se tiče zakonskih propisa, imenovati vršioca dužnosti i na taj način će izbjeći proceduru javnog konkursa.“
Pravnici s kojima je CIN razgovarao upozoravaju da takva praksa dodatno povećava političku kontrolu nad javnim institucijama.
„To znači isključiva politička kontrola i ucjena i zato vršilac dužnosti ovdje služi. V.d. direktora, ako dobije nalog da potpiše neki ugovor koji je štetan po preduzeće, on će ga potpisati zato što zna da ako ga ne potpiše, sutra će biti smijenjen“, rekao je Stefan Blagić, predsjednik Udruženja „ReStart“.
Bez sankcija uprkos nepravilnostima
Prema podacima CIN-a, od 2021. godine Upravna inspekcija RS izvršila je devet nadzora zbog sumnje u nezakonita imenovanja vršilaca dužnosti, a u sedam slučajeva utvrđene su nepravilnosti.
Međutim, sankcije nisu izrečene.
Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS naveli su da Upravna inspekcija nema mogućnost da u punom kapacitetu izriče mjere, već o utvrđenom stanju obavještava Vladu Republike Srpske radi daljeg postupanja.
Problemi u javnim preduzećima
CIN navodi da se među institucijama s dugogodišnjim vršiocima dužnosti nalaze „Šume RS“, Republička uprava civilne zaštite i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske.
Revizori su u više navrata upozoravali na nepravilnosti u radu pojedinih institucija, dok neka javna preduzeća istovremeno bilježe višemilionske gubitke i rast dugovanja.
Pravnici i predstavnici nevladinog sektora smatraju da ovakav sistem pogoduje političkom upravljanju institucijama i smanjuje odgovornost rukovodilaca prema građanima.
