Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine održao je danas u Fojnici redovnu sjednicu Predsjedništva Skupštine Saveza, na kojoj su razmatrana pitanja od značaja za rad jedinica lokalne samouprave.
Fokus je bio na izvještajima komisija, Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, saradnji s međunarodnim partnerima te problemu zabrane raspolaganja državnom imovinom, za koju je ocijenjeno da usporava realizaciju infrastrukturnih investicija.
Direktorica Saveza Vesna Travljanin kazala je da su na dnevnom redu izvještaji komisija, odnosno radnih tijela Saveza, čiji će predsjednici prisustvovati sjednici. Pojasnila je da ta tijela razmatraju pitanja upućena s federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa, nakon čega Predsjedništvo donosi odluke na osnovu njihovih preporuka.
Posebno je izdvojila pitanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, naglasivši da je riječ o temi o kojoj se godinama razgovara bez konkretnih rezultata u Federaciji BiH.
Zakon o životinjama
“Riječ je o državnom zakonu koji Federacija nikada nije donijela, dok Republika Srpska ima svoj entitetski zakon. Sve obaveze koje se tiču azila za životinje godinama su pale na općine. Očekujem da ćemo nakon sjednice donijeti zaključak da se obratimo s prijedlogom za donošenje federalnog zakona, kako bi se omogućilo sistemsko rješavanje pitanja azila i drugih obaveza, u skladu s praksom u svijetu”, kazala je Travljanin.
Najavila je i prisustvo predstavnika UNDP-a i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, koji će govoriti o projektima važnim za lokalne zajednice. UNDP je partner Saveza na realizaciji više projekata, a planirane su prezentacije, uključujući projekt utopljavanja zgrada, u kojem učestvuju općine i gradovi.
Kada je riječ o Elektroprivredi BiH, tema prezentacije odnosit će se na pitanja od značaja za jedinice lokalne samouprave, dok su na dnevnom redu i zdravstveni savjeti koje su općine, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, dužne uspostaviti radi unapređenja zdravstvene zaštite. Projekat finansira Švicarska razvojna agencija, a Savez ga realizira u partnerstvu s Institutom za populaciju i demokratiju.
Južna interkonekcija
Predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza Kenan Dautović govorio je o strateškim infrastrukturnim projektima, posebno ističući Južnu interkonekciju kao jedan od ključnih projekata alternativnog snabdijevanja plinom.
“Intenzivne su aktivnosti, uključujući angažman Američke ambasade i lokalnih zajednica, ali Savez još nije pozvan da konkretno djeluje. Gdje god dođe do prelaska preko teritorije bilo koje jedinice lokalne samouprave, mi ćemo učestvovati”, rekao je Dautović.
Kao ključno pitanje naveo je zabranu raspolaganja državnom imovinom, ističući da su zbog toga zaustavljeni brojni projekti.
Problem imovine
“Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, autoceste i drugi strateški projekti stoje već više od dvije i po godine. To je neprihvatljivo stanje”, poručio je Dautović.
Ponovo je pozvao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da reaguje na zahtjeve lokalnih zajednica i definira status gradskog građevinskog zemljišta kako bi se omogućila deblokada projekata.
“Jedinice lokalne samouprave trpe ogromne budžetske gubitke, što se na kraju odražava na građane. Mi trebamo izdavati građevinske dozvole za te projekte, ali to ne možemo zbog ove zabrane”, naglasio je.
Sličan stav iznio je i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, ocijenivši da je zabrana raspolaganja državnom imovinom posebno pogodila općine i gradove u Federaciji BiH.
Posljedice zabrane
“Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica”, kazao je.
Kao primjer naveo je trafostanicu u Kiseljaku koja postoji šest decenija, ali nikada nije imala dozvolu.
“Nakon što je Elektroprivreda izvršila rekonstrukciju i postavila novu trafostanicu i stub, postoji mogućnost da elektroenergetski inspektor stavi objekat van funkcije, čime bi oko 500 domaćinstava ostalo bez električne energije”, pojasnio je.
Ukazao je i na probleme s riječnim koritima i odlaganjem komunalnog otpada, s obzirom na to da se deponije često nalaze na zemljištu koje se vodi kao državno, a pod zabranom raspolaganja.
“To se konačno mora riješiti. Nadam se da ćemo u 2026. godini doći do rješenja pitanja državne imovine i svih problema s kojima se suočavaju općine i gradovi u Federaciji BiH”, poručio je Mišurić-Ramljak.
