Zašto je snimak ubistva Nizame Hećimović satima bio dostupan javnosti

Riad Sendić je 11. augusta na profilu Nermina Sulejmanovića, koji je živio s njegovom rodicom Nizamom Hećimović, pogledao snimak u nadi da će razuvjeriti majku da je ubijena.

“Nakon što sam video odgledao, izašao sam iz sobe i potvrdio sam mami svojoj: ‘Jeste, ubio ju je’”, prisjeća se Sendić.

Osim ubistva Nizame, s kojom je imao maloljetnu kćerku, Sulejmanović je uživo najavio, a potom i ubio još dvije osobe i nekoliko ih ranio u gradiću na obroncima Majevice.

Snimak je bio dostupan duže od tri sata, uprkos brojnim prijavama zapisa i Sulejmanovićevog profila od strane korisnika mreža, a i sama potraga za njim je trajala satima i okončana je tek nakon što je sebi oduzeo život na napuštenoj farmi.

Zbog članova porodice i prijatelja koji nisu gledali snimak, Riad, koji je odrastao sa Nizamom, svakodnevno posvećuje vrijeme da upozori porodicu na mjesta na kojima su se njene fotografije i snimak nanovo objavljivali i dijelili. Istovremeno, on apeluje i na ljude koji su snimak dijelili iz dobre namjere da ukažu na propuste, da to ne rade.

“Ja sam poslije toga bio šokiran, nisam vjerovao onome što sam vidio. Bilo je momenata kada sam odlazio u svoju sobu, ležao u fetus položaju na krevetu i plakao, desetak-petnaest sekundi, pa se onda saberem i ustanem, ponovo miran izađem iz sobe pred majku”, govori Sendić za Detektor.ba o posljedicama koje je na njega ostavio snimak.

Po procedurama, ukoliko algoritmi sami ne uklone sadržaj, snimak može prijaviti bilo koji policajac kompaniji koja vodi Instagram, ali nakon što za to dobije odobrenje od Tužilaštva.

Iz kompanije “Meta” su izrazili saučešće porodici i naveli da su uklonili snimak i ostale koji veličaju počinioca, ali nisu pristali na zahtjev Detektora za intervju. Zahtjev su odbili i Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i Uprava policije Gradačac, uz obrazloženje da je istraga u toku i da su svi podaci i nalazi u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona.

Ko je odgovoran za uklanjanje snimaka

Inspektor u Odjelu za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP) Saša Petrović za Detektor objasnio je da su procedure uklanjanja videa jasno propisane i kazao da su svi službenici, nakon što vide sadržaj, dužni obavijestiti Tužilaštvo, koje će donijeti odluku o provođenju istrage i naredbi za uklanjanje.

“Ljudski faktor je s ove strane, ko je mogao brže reagovati da se ukloni to, nek drugi utvrde. Po mom mišljenju, ne znam, moglo je brže. Znam kad sam ja dobio informaciju, desetak minuta od kontaktiranja administratora direktno snimak je uklonjen”, rekao je Petrović, pojasnivši da je bio na godišnjem odmoru kada se ubistvo desilo.

On je objasnio i da policajci imaju pravo tražiti uklanjanje sadržaja u slučajevima kada postoji opasnost po život i tijelo, te da postoje i druge pravne procedure kojim se ti podaci pribavljaju, putem zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći za korištenje u krivičnim postupcima.

“Mi ćemo uvijek biti korak iza kriminalaca jer mi moramo ispoštovati zakonske procedure”, kazao je on.

I bez prijave, algoritmi društvenih mreža bi takve sadržaje trebali sami prepoznati i spriječiti njihovu objavu.

Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, rekao je da umjetnom inteligencijom i tehničkim rješenjima neprimjeren sadržaj mora biti prepoznat.

“Sve više imate mogućnost da softver pregleda video i zaključi šta je sadržaj videa”, kazao je on, dodavši da i dalje postoji neriješeno pitanje razlike između fikcije i realnosti.

Kompanija “Meta” je otpuštanjem velikog broja radnika smanjila mogućnost adekvatnog nadzora sadržaja i komunikacije sa zemljama u kojima su uočeni propusti, smatra Feđa Kulenović, viši asistent Katedre za informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

“Od tih 60.000 zaposlenika, vrlo mali broj radi na moderaciji. Dosta se oslanja na vještačku inteligenciju, koja pravi više štete nego koristi. U tom smislu i mi možemo reći da je dugo trebalo vremena ‘Meti’ da reaguje na ovakvu situaciju”, objasnio je on opisujući kako je teško umjetnoj inteligenciji objasniti razliku između filma i stvarnosti, dok je u ovom slučaju postojala i jezička barijera.

Informacije da su se snimci čuvali dugo dostupnim zbog lakše istrage, identifikacije lokacije ili pomagača niko do danas nije demantovao. Petrović je rekao da su postojale situacije u kojima namjerno zadrže duže snimak dostupnim.

“Neki snimak uz saglasnost tužioca možda i pustimo 15-20 minuta da bi pribavili neka druga obilježja, da bi pokušali na neke druge načine identifikovati lokaciju. Nekad se pusti da traje duže, da bi vidjeli gdje se lice nalazi ili neka druga lica, zavisi od istrage do istrage”, kazao je on, objašnjavajući da se snimci ubistva, zlostavljanja djece i slična krivična djela odmah uklanjaju.

Kako zaštititi građane BiH u online prostoru

U slučajevima kada su potrebni podaci o identitetu ili lokaciji korisnika društvenih mreža ili uklanjanju neprihvatljivih sadržaja, policijske agencije preko FUP-a imaju ostvarenu komunikaciju s kompanijom “Meta”, ali povratni odgovori mogu potrajati zbog vremenske razlike, jezičke barijere ili položaja administratora i moderatora s kojim komuniciraju.

Kulenović smatra da je BiH zbog toga potrebna direktnija saradnja, podsjećajući na postupanja susjedne Srbije, koja je tražila od kompanije “Meta” da uvede kancelariju predstavništva u Srbiji.

“BiH kao država, kao i sve države u svijetu, treba da uvede poziciju osobe koja se bavi odnosom ne samo s ‘Metom’ nego i sa svim tim big tech kompanijama”, rekao je Kulenović.

On je objasnio da nije dovoljna reakcija policijskih agencija u slučajevima povrede krivičnog zakona i prilikom izuzimanja određenih dokaza za postupak, jer je neophodno spriječiti ovakve pojave u budućnosti.

“Policijska reakcija je reaktivna, ona nije proaktivna i ona ne može biti proaktivna, osim u nekim slučajevima. A samo zakonodavna vlast na neki način može uvesti ovakve opcije koje će ipak smanjiti mogućnost da dođe do ovakvih slučajeva, dakle do brže reakcije, do izmjene nekakvih politika same ‘Mete’ u tom slučaju”, pojasnio je on.

Profesor Mrdović smatra da je Bosni i Hercegovini neophodan jedinstven centar ili agencija koja se bavi zaštitom sigurnosti informacija koja bi, između ostalog, kontrolisala i širenje neprimjerenih i netačnih informacija.

“Jedan primjer toga – CERT, odnosno centar koji reaguje na sigurnosne incidente. Jer se ovo može smatrati sigurnosnim incidentom. Mi u BiH imamo nekoliko takvih centara, ali su još uvijek nepovezani i većina stanovništva ne zna za njih, to bi mogao biti jedan od puteva centralizacije, odnosno uspostavljanja infrastrukture koja bi omogućila bržu reakciju na bilo kakvu vrstu sigurnosnih incidenata”, kazao je on.

Detektor je ranije pisao da je BiH i dalje jedina država na Zapadnom Balkanu koja nema državnu strategiju za cyber sigurnost. Nedostaje i cijeli niz dokumenata koje je potrebno uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije (EU) i formiranje Tima za odgovor na računarske incidente (CERT).

“Ovaj primjer, Gradačac… zaboravit će se za 10-15 dana, kao i sve ostalo prethodno, a ne znam jesmo li naučili kao sistem bilo šta, pouku iz ovog”, rekao je Petrović izražavajući lično nezadovoljstvo.

U slučajevima kada su potrebni podaci o identitetu ili lokaciji korisnika društvenih mreža ili uklanjanju neprihvatljivih sadržaja, policijske agencije preko FUP-a imaju ostvarenu komunikaciju s kompanijom “Meta”, ali povratni odgovori mogu potrajati zbog vremenske razlike, jezičke barijere ili položaja administratora i moderatora s kojim komuniciraju.

Kulenović smatra da je BiH zbog toga potrebna direktnija saradnja, podsjećajući na postupanja susjedne Srbije, koja je tražila od kompanije “Meta” da uvede kancelariju predstavništva u Srbiji.

“BiH kao država, kao i sve države u svijetu, treba da uvede poziciju osobe koja se bavi odnosom ne samo s ‘Metom’ nego i sa svim tim big tech kompanijama”, rekao je Kulenović.

On je objasnio da nije dovoljna reakcija policijskih agencija u slučajevima povrede krivičnog zakona i prilikom izuzimanja određenih dokaza za postupak, jer je neophodno spriječiti ovakve pojave u budućnosti.

“Policijska reakcija je reaktivna, ona nije proaktivna i ona ne može biti proaktivna, osim u nekim slučajevima. A samo zakonodavna vlast na neki način može uvesti ovakve opcije koje će ipak smanjiti mogućnost da dođe do ovakvih slučajeva, dakle do brže reakcije, do izmjene nekakvih politika same ‘Mete’ u tom slučaju”, pojasnio je on.

Profesor Mrdović smatra da je Bosni i Hercegovini neophodan jedinstven centar ili agencija koja se bavi zaštitom sigurnosti informacija koja bi, između ostalog, kontrolisala i širenje neprimjerenih i netačnih informacija.

“Jedan primjer toga – CERT, odnosno centar koji reaguje na sigurnosne incidente. Jer se ovo može smatrati sigurnosnim incidentom. Mi u BiH nemamo, imamo nekoliko takvih centara, ali su još uvijek nepovezani i većina stanovništva ne zna za njih, to bi mogao biti jedan od puteva centralizacije, odnosno uspostavljanja infrastrukture koja bi omogućila bržu reakciju na bilo kakvu vrstu sigurnosnih incidenata”, kazao je on.

Detektor je ranije pisao da je BiH i dalje jedina država na Zapadnom Balkanu koja nema državnu strategiju za cyber sigurnost. Nedostaje i cijeli niz dokumenata koje je potrebno uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije (EU) i formiranje Tima za odgovor na računarske incidente (CERT).

“Ovaj primjer, Gradačac… zaboravit će se za 10-15 dana, kao i sve ostalo prethodno, a ne znam jesmo li naučili kao sistem bilo šta, pouku iz ovog”, rekao je Petrović, izražavajući lično nezadovoljstvo.