Zakon o utvrđivanju porijekla imovine ne smije biti osnov za političke zloupotrebe

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podsjeća javnost i poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da Prijedlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu nije precizirao nad kojim osobama bi se i po kojim kriterijumima provodile kontrole porijekla imovine, a čime se ostavlja prostor za političke zloupotrebe selektivnom primjenom zakona.

TI BiH smatra da bi se u prvom redu trebala kontrolisati imovina bivših i aktuelnih nosilaca javnih funkcija, kao i drugih osoba koje su mogle biti izložene povećanom riziku od korupcije. Krug osoba koje bi bile prioritet pri kontroli imovine ili faktori rizika morali bi biti jasno određeni u samom zakonu, te se to ne smije prepustiti diskreciji novoosnovanog sektora u Poreskoj upravi, ili uređivanju kroz podzakonske propise.

U saopćenju TI se navodi da trenutno rješenje predviđa da će se prethodni postupak, kao sastavni dio postupka utvrđivanja porijekla imovine, provoditi na osnovu procjene rizika, ali se u Zakonu ne objašnjavaju kriterijumi kojima će se voditi Poreska uprava RS pri procjeni rizika.

Dodaje se da, prema Prijedlogu zakona, Poreska uprava RS će donijeti plan kontrola porijekla imovine po provedenim prethodnima postupcima, a postupak kontrole se pokreće ako se u prethodnom postupku učini vjerovatnim da u najviše tri uzastopne kalendarske godine u kojima fizičko lice ima uvećanje imovine postoji razlika između uvaćene imovine i prijavljenih prihoda fizičkog lica koja je veća od 300.000 KM.

TI BiH smatra da bi u slučaju usvajanja zakona naročito poželjno bilo da se objavi procijenjeni broj obveznika/lica koji će biti podvrgnuti posebnim poreskim provjerama, kao i da treba utvrditi posebnu obavezu da Poreska uprava RS javnosti predoči sve podatke o primjeni i efektima primjene zakona, a što Prijedlog ne predviđa.

TI BiH je u javnoj raspravi istakao da bi Prijedlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezom na imovinu mogao biti i predmetom ocjene ustavnosti zbog izrazito visoke poreske stope (75 posto), kao i da je upitno postoje li kapaciteti u Poreskoj upravi RS da se zakon retroaktivno primjenjuje na period od 1992. godine. Upravo zbog toga je bitno da se zakonom jasno odrede grupe osoba koje su pod povećanim rizikom, a koje bi trebale biti prioritet pri provjeri porijekla imovine.