BiH

sjednica sutra

Zasjeda Parlament FBiH, najvažnija tačka dnevnog reda je – električna energija

30/05/2022
Foto: Fena

Jedna od najavljenih tačaka dnevnog reda je predloženi zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji

Predsjedavajući Mirsad Zaimović sazvao je za sutra sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, 33. redovnu u aktulenom mandatu.

Jedna od najavljenih tačaka dnevnog reda je predloženi zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji. Razlozi za dopune su vezani za zaključak Predstavničkog doma iz juna 2020. godine o zabrani gradnje malih hidrocentrala na cijeloj teritoriji FBH i Prijedlog deklaracije o zaštiti rijeka.

Predlagač dopuna aktuelnog zakona je Federalna vlada. Uz osnovni tekst, Parlamentu je dostavila i obrazloženje njenih prethodnih aktivnosti, poput odgovarajućih zaduženja ministarstvima, kao i agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora, Komisiji za koncesije i drugim nadležnim adresama. Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije je, primjerice, naložila da zatraži od kantona informaciju o ukupnom broju dosadašnjih izdatih koncesija na vodna dobra čiji je cilj proizvodnja električne energije iz hidropostrojenja, uključujući i informacije o predviđenim snagama tih postrojenja, kao i pregled dosadašnjih aktivnosti na razvoju ovih projekata.

U novopredloženom zakonu, pojam ‘mala hidrocentrala’ čiju gradnju treba zabraniti definisan je kao hidropostrojenje snage do (i uključivo) 10 megavata (10 MW).

Objašnjavajući zašto ta granica, Vlada navodi da je razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana u instaliranoj snazi i da su vrijednosti koje dijele ta dva pojma različite od zemlje do zemlje. Neke, poput Portugala, Španjolske, lrske, Grčke i Belgije, prihvatile su 10 MW kao gornju granicu snage za male hidroelektrane; u ltaliji je granica 3 MW, u Švedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u lndiji 15 MW, u Kini 25 MW.

U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW kao gornja granica, što su podržali Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Evropska komisija. Prema postojećim propisima u Hrvatskoj, mala hidroelektrana određena je kao postrojenje za iskorišćavanje energije vodotokova s izlaznom električnom snagom od 10 kW (kilovati) do 10 MW, navela je također Vlada.

Novopredloženim njenim zakonom je omogućeno i da podnosioci zahtjeva za izdavanie energetske dozvole, koji već otprije imaju zaključene ugovore o koncesiji s nadležnim organom, u roku od tri godine kompletiraju zahtjeve.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji, s ovim odredbama, Vlada je utvrdila na sjednici 1. aprila ove godine.

I prije je ustanovila tekst, ali u Parlamentu nije prihvaćen predloženi hitni postupak, čime je tekst, proceduralno gledajući, ‘vraćen’ u formu nacrta. Dom naroda je zatražio još i provođenje javne rasprave.

Nakon svih ovih koraka, Vlada je dobila mogućnost da utvrdi Prijedlog zakona uvažavajući primjedbe izrečene tokom javne rasprave, što je i učinila na spomenutoj ovogodišnjoj aprilskoj sjednici i nakon toga uputila tekst na razmatranje Parlamentu, a Predstavnički dom ga uvrstio u prijedlog dnevnog reda za sutra.

Među ostalim najavljenim tačkama dnevnog reda ovog zasjedanja je i zakon sasvim drukčije materije čiji inicijator je Gradsko vijeće Zenica, a službeni predlagač Parlamentu također Federalna vlada.

Tim zakonom, kako je predloženo, treba administrativno utvrditi novu zasebnu mjesnu zajednicu Varda na zeničkom području. Predloženi način za to je da postojeće naselje Varda bude administrativno izdvojeno iz sadašnje mjesne zajednice Briznik te ustanovljeno kao zasebna lokalna sredina i kao takvo upisano u registar naseljenih mjesta.

Puni naziv ovog akta je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama.

Službeno je navedenu inicijativu pokrenulo Gradsko vijeće Zenica decembra 2016. godine nakon što su to tražili stanovnici naselja Varda kao sadašnjeg dijela mjesne zajednice Briznik. Tražili su i formiranje posebnog biračkog mjesta za glasanje na izborima. Rješavanje pitanja glasačkog mjesta, kao i drugih važnih pitanja (prijava mjesta rođenja, sklapanje braka, smrti, prebivališta-adrese), uvjetovano je rješavanjem statusa naseljenog mjesta, navedeno je.

Od ostalih brojnih akata, za sutrašnju sjednicu Predstavničkog doma su članovi Parlamenta Suad Kaknjo i Adisa Kokić Hinović predložili Nacrt zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u Federaciji BiH, dok je zakon o korišćenju i nabavci službenih automobila u organima uprave predložio zastupnik Adis Arapović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.