BiH

nepoželjna destinacija

Zašto je propala bh. diplomatija: “Turistička agencija za nekoliko familija iz oba entiteta”

04/12/2022

Vanjska politika Bosne i Hercegovine nema zakonsku osnovu. Jedini papir je Strategija vanjske politike, ali i ona broji posljednje dane jer rok istječe sljedeće godine. Tako, bez zakona nema jasne upute niti izričitih pravila, pa ni odgovornosti

BiH već godinama nije poželjna destinacija mnogim međunarodnim i evropskim diplomatama. Stare veze slabe, a nove ne uspostavljaju. Prijateljskih država i investitora je sve manje. Unutrašnja neslaganja, podijeljenost i zapaljive retorike, izbacile su BiH iz međunarodnih tokova jer udaljeni i često posvađani domaćini nisu poželjni. Nakon četiri godine narušenih diplomatskih odnosa, na potezu je Predsjedništvo BiH – izbor ambasadora i prilika za povratak na međunarodnu scenu, piše Federalna.

Svjesno, slučajno ili zasluženo, Bosna i Hercegovina je već godinama zaboravljena adresa svjetskih i evropskih lidera i diplomata. Ne zovu, ne pišu i ne dolaze. Sve nas manje ima na međunarodnom planu. Na važnim sastancima i u bitnim razgovorima ne učestvujemo. Rijetko smo gosti, a domaćini gotovo nikako. Za loš imidž prstom se upire u Ministarstvo vanjskih poslova. Tamo je, čini se, sve stalo. Umjesto širenja kruga prijatelja, polako nas zaboravljaju i oni stari.

“Koncipirano je kao jedna turistička agencija za nekoliko familija iz oba entiteta. Nije uopće zamišljeno kao servis vanjske politike koju bi država trebala da posjeduje”, kaže Zlatko Hadžidedić, profesor Međunarodnih odnosa.

Vanjska politika Bosne i Hercegovine nema zakonsku osnovu. Jedini papir je Strategija vanjske politike, ali i ona broji posljednje dane jer rok istječe sljedeće godine. Tako, bez zakona nema jasne upute niti izričitih pravila, pa ni odgovornosti.

“Ne dobijamo nikakva uputstva jer nemamo zakon o vanjskim poslovima i nema nam ko dati uputstvo”, kaže Draško Aćimović, diplomat i ekonomsko-politički analitičar.

Bivši diplomata Sabit Subašić ističe – da imamo taj zakon o vanjskim poslovima, onda bismo imali kapacitet da te unutrašnje odnose u strukturi vanjskih poslova uređujemo na jedan pristojan način u skladu sa zakonom.

Nema ni konkretnih kriterija za izbor ambasadora. Sposoban ili podoban? Bira se po stranačkoj volji i želji, pa svijetom putuju i državu predstavljaju često i oni bez osnovnih diplomatskih kompetencija.

“Stranačka pripadnost nekom od članova Predsjedništva ili prijateljstvo s nekim od članova Predsjedništva. Nema takve formulacije da na osnovu stručnosti budete izabrani kao ambasador”, dodaje Aćimović.

Susjedi geografski najbliži, ali ideološki, uz negativne tendencije, najviše udaljeni. Aleksandar Vučić ide u Banju Luku, Zoran Milanović u Mostar ili Hercegovinu, a u Sarajevo niko.

“Susjedi bi rado nastavili s ulogom tutora, ovo što radi Hrvatska posebice, ili sa snovima o mogućem prekrajanju bh. granica… Domaćini bi rado zažmirili da ovdje kao konstitutivni narodi žive i Srbi i Hrvati – htjeli bi jednu novu stvarnost”, kaže sociolog Slavo Kukić.

Protekle četiri godine, bh. diplomatiju predvodila je ministrica Bisera Turković. Mnogo putovala, ali, čini se, malo lobirala. U toku mandata zabilježene posjete tek nižerangiranih političara. Je li zadovoljna na kraju mandata, pitali smo, ali odgovor nismo dobili. Zato, drugi ne kriju po čemu će pamtiti ministricu Turković.

“Ostat će vjerovatno upamćena jedino po pojavljivanju na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, a sve ostalo – moglo bi se reći da je praznina. Ja, zaista, to vidim kao jedan ogromni četverogodišnji vakuum”, navodi Hadžidedić.

U diplomatiji zatišje, ali i prilika za preokret. Ipak, osim dobrih i kompetentnih diplomata, ključnu ulogu ima razvoj unutrašnje politike jer kad ona zakaže, ni vanjska nema budućnosti.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.