Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik direktno je negirao genocid najmanje 23 puta otako je odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u junu 2021. godine negiranje postalo krivično djelo. Protiv njega do danas nije podignuta niti jedna optužnica, iako su ona bila praćena prijetnjama secesijom i širenjem mržnje prema nesrpskom narodu.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
Normaliziranje mržnje
-Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
-Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas, kaže ona.
Više sudskih vijeća u Haagu utvrdilo je da su snage Vojske Republike Srpske u julu 1995, nakon pada Srebrenice, pogubile nekoliko hiljada muškaraca Bošnjaka, a prema presudama, ukupan broj pogubljenih muškaraca je između 7.000 i 8.000.
Kadi Hotić, potpredsjednici Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, u genocidu u Srebrenici ubijeno je više od 50 članova porodice, od kojih i sin Samir. Za nju je svako negiranje genocida i širenje laži i dezinformacija otvaranje rana koje, i 30 godina poslije genocida, ne mogu zarasti zbog političke retorike.
“Dodik ima strašne izjave, svakodnevno negiranje genocida, negiranje da u mezaru leže naša djeca, da nam on određuje prostor, da nam određuje zrak koji ne može disati s nama, to nijedno tužilaštvo normalno ne bi pustilo bez kazne”, smatra Hotić.
Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit Detektora o predmetima protiv Dodika zbog negiranja genocida, niti prijavama, te istragama koje ovo tužilaštvo vodi.
Nakon usvajanja rezolucije očekuje se povećanje negiranja genocida
U Memorijalnom centru Srebrenica, koji prati negiranja genocida, primijetili su kako se negiranje smanjilo od kada je 2021. godine postalo kažnjivo, ali u vrijeme glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama vide nagle skokove u negiranju i procjenjuju da će se ono povećati do kraja godine.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak bi trebala odlučivati o rezoluciji kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i traži uvrštavanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u obrazovne programe.
Edin Ikanović, jedan od autora izvještaja o negiranju genocida, kaže da su samo za prošlu godinu zabilježili 90 slučajeva negiranja. Izvještaj obuhvata objave medija na internetu i izjave javnih ličnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori koje negiraju, minimiziraju, relativiziraju, ili na drugi način izvrću činjenice o genocidu u Srebrenici.
Dodik prednjači u negiranju
“U odnosu na prethodnu godinu, kada smo imali trend smanjenja broja negiranja, ove godine će itekako doći do uvećanja, ali i broja samih aktera, što je jako žalosno. Sada ćemo imati puno puno veći broj drugih pojedinačnih aktera koji na različite načine negiraju i relativiziraju genocid”, kaže Ikanović.
Kroz njihove izvještaje, u negiranju genocida prednjači jedna javna osoba – Milorad Dodik.
“Ono što sada vidimo, a i nekoliko godina unazad, jeste da je Milorad Dodik broj jedan kada je u pitanju negiranje genocida i da njegov način negiranja u suštini koriste ili prate politički akteri, odnosno ljudi bliski njemu”, objašnjava Ikanović.
Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godina i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo je u junu 2021. godine izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Tužilaštvo BiH duže od dvije godine nije podiglo niti jednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. Tek u aprilu ove godine podignuta je prva optužnica – protiv Vojina Pavlovića, zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, a nedugo nakon toga i druga, zbog odobravanja i pokušaja opravdavanja genocida u Srebrenici.
Gačanica ističe da je ljudski poražavajuća situacija u kojoj se društvo nalazi pred razmatranje rezolucije o genocidu u Srebrenici, ali da je ne iznenađuju narativi koji su dostupni u javnosti i za što uglavnom smatra odgovorne pravosudne institucije koje ne procesuiraju negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
“Ako imate potpuno nekažnjavanje negiranja i 23 uzastopna registrirana negiranja genocida od strane istog čovjeka, koji obnaša vrlo visoku političku funkciju u Bosni i Hercegovini, i nikakvu reakciju, nikakvu sankciju, nikakvo upozorenje, ništa apsolutno, naravno da će se onda dešavati eskalacije i incidenti”, kaže Gačanica dok upozorava na povećanu opasnost za povratnike u manjim sredinama u BiH.
Bez procesuiranja negiranja neće doći ni do prestanka
Ikanović kaže kako se od izmjena Krivičnog zakona negiranje značajno smanjilo u odnosu na ranije godine, te da zakonski okvir donosi rezultat. Međutim, on primjećuje da politički lideri i dalje koriste svoj utjecaj i moć da nastave s retorikom kojom privlače masu i pokazuju “mišiće”.
“Ono što politički lideri i političke javne ličnosti rade s tim jeste da prenose na obične ljude i onda, sada bez kažnjavanja, možemo očekivati da se to krene velikom brzinom povećavati i širiti”, kaže Ikanović.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić je u februaru prošle godine na konferenciji za medije kazao da je tužiocima potrebna edukacija i pomoć u procesuiranju negiranja ratnih zločina, jer je tužilaštvu teško dokazati da može proizvesti posljedicu.
Za Ikanovića je to izgovor zbog kojeg žrtve, i 30 godina od zločina, ne mogu dostojanstveno obilježavati godišnjicu stradanja svojih najmilijih u genocidu dok su izloženi stalnim negiranjima onoga što su preživjeli.
“Bojim se, ako u skorije vrijeme ne budemo imali više optužnica podignutih, da ćemo se vratiti u stanje u kojem smo nekad znali imati u toku godine i po sedam-osam stotina negiranja”, smatra Ikanović.
Glavni državni tužilac se našao pod kritikama kada je u emisiji na RTRS-u rekao da se “u javnosti sada smatra da je donesen novi zakon, da taj zakon zabranjuje samo negiranje genocida i da svaka polemika oko toga da li je negdje bio genocid, ili nije bio genocid, predstavlja krivično djelo”, te dodao da to nije u skladu s Krivičnim zakonom BiH.
Dodikovo širenje mržnje
Udruženja žrtava su reagovala i kritikovala Kajganića da je svojom izjavom ohrabrio negatore genocida, a Ured disciplinskog tužioca (UDT) formirao je predmet protiv njega. Kajganić od tada ne komentariše u medijima procesuiranje negiranja ratnih zločina.
Prema podacima zabilježenim u bazi “Mapiranje mržnje” BIRN-a BiH tokom 2022. godine, Dodik je političar s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje, od kojih se najveći dio odnosi na negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali i na diskriminatorni govor u javnosti.
Gačanica upozorava institucije na njihovu odgovornost i ulogu u narativu negiranja zločina i genocida, uz objašnjenje da će se ono povećavati i imati zastrašujuće posljedice sve dok tužilaštvo ne podigne optužnicu za svako pojedinačno negiranje ili veličanje ratnih zločinaca.
„Nemamo pravnu državu koja bi stala u kraj takvom takvom ponašanju i nemamo nikoga ko je istinski zainteresiran da zaštiti žrtve, odnosno preživjele, ne samo genocida u Srebrenici i njihove porodice, nego žrtve svih drugih, presuđenih zločina“, kaže Gačanica.
