Zašto su nove odluke Ustavnog suda BiH višestruki “šamari” Miloradu Dodiku

Fokus je analizirao odluke Ustavnog suda BiH, koje su objavljene u cijelosti

7 min čitanja
milorad dodik
Milorad Dodik

Prema detaljima odluka o privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH kojima su van snage stavljeni svi posljednji sporni zakoni usvojeni u NSRS, Milorad Dodik i establišment RS-a dobio je višestruke šamare. Objasnit ćemo i zašto.

Da podsjetimo, stavljeni su van snage zakoni o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS,zatim  o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, ali i zakon o posebnom registru i javnosti rada RS koji je pomalo potonuo u moru udarnih informacija u proteklim danima.

Entitetski VSTV

Fokus je analizirao odluke Ustavnog suda BiH, koje su objavljene u cijelosti. 

VEZANO Dodiku stigle riječi podrške iz organizacije koja je na crnoj listi SAD i EU: Izdrži, mi smo uz tebe

Odlučujući po zahtjevu člana Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića Ustavni sud je, dakle, ne samo privremeno van snage stavio zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, već je i zabranio svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u RS, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama RS ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz RS koja obavljaju dužnost u institucijama BiH, da poduzimaju bilo kakve radnje na osnovu tog zakona.

I tu dolazimo do prvog šamara za Dodika i vlastodršce u RS-u. U navedenoj odluci o privremenoj mjeri je, zapravo, Ustavni sud BiH nagovijestio jedini mogući, na zakonima i Ustavu, utemeljeni ishod u slučaju entitetskog vstv-a odnosno u kod odlučivanja u meritumu u ovom slučaju.

– Ustavni sud naglašava da za nadležnosti koje su već prenesene na državu BiH ne može postojati nadležnost entiteta za njihovu ponovnu uspostavu, pa samim tim ni za njihovo reguliranje. Za to su isključivo nadležne institucije BiH, odnosno u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština BiH – podvukao je Ustavni sud.

faksimil odluke ustavnog suda bih o entitetskom vstv
Faksimil Odluke Ustavnog suda BiH o entitetskom “vstv”

PSBiH i sporazum entiteta

Zašto PSBiH? Iz razloga što su entiteti prije skoro 20 godina sporazumom izvršili prenos nadležnosti za formiranje VSTV-a na državnom nivou. To je onda verifikovano u PSBiH. Da to nisu učinili, VSTV na državnom nivou bi formirao tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Dakle, jasno je koju će odluku donijeti Ustavni sud kada bude odlučivao u meritumu.

VEZANO Članica američkog kongresa: Dodik je brutalni kriminalac kojeg je potrebno zaustaviti

Kada je riječ o odluci donesenoj po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića kojim se privremeno van snage stavlja zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Ustavni sud naglašava da bi provođenje tog zakona najprije dovelo u pitanje stabilnost institucija Bosne i Hercegovine u smislu da zaposlenici iz Republike Srpske potencijalno napuste radna mjesta zbog prijetnji krivičnim sankcijama. 

Zatim, to bi istovremeno dovelo do značajnih problema u kasnijem ostvarivanju radnopravnog statusa zaposlenika u tim institucijama ukoliko bi svi navedeni akti bili proglašeni neustavnim. 

I SIPA na udaru

faksimil odluke ustavnog suda bih o zabrani djelovanja institucija BiH
Faksimil Odluke Ustavnog suda BiH o “zabrani djelovanja institucija BiH”

Potom, Ustavni sud zapaža da bi provođenje Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim se propisuje neprimjenjivanje i neizvršavanje zakona i zabrana djelovanja institucija BiH, odnosno Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTVBiH i Državne agencije za istrage i zaštitu na teritoriji Republike Srpske dovelo u pitanje načelo pravilnog administriranja pravde. 

-Na taj način se potencijalno stvara pravni okvir kojim će osumnjičenici i optuženici za brojna krivična djela, iz cijele Bosne i Hercegovine, koja su u nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH, moći izbjeći krivični progon tako što će jednostavno otići u Republiku Srpsku – ističe se u odluci Ustavnog suda.

Kada se zbroje sve ove činjenice koje je naveo Ustavni sud, jasno je kakva će odluka ove institucije biti kada bude odlučivala u meritumu.

Odlučujući po zahtjevu člana Kolegija Doma naroda Kemala Ademovića Ustavni sud je privremeno van snage stavio i zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS, koji defacto udara na nevladin sektor, medije i druge organizacije.

-Polazeći od općepoznate činjenice da je rad nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri finansiran od stranih subjekata, Ustavni sud smatra da se tim zakonom prima facie uspostavlja razlika u postupanju koja može dovesti do diskriminacije. Prema tome, Ustavni sud zapaža da Zakon uspostavlja diferenciran tretman neprofitnih organizacija na osnovu izvora njihovog finansiranja, što može
dovesti do diskriminacije i nesrazmjernog ograničenja osnovnih prava i sloboda, naročito slobode udruživanja i izražavanja – ističe Ustavni sud BiH.

Narušavanje ljudskih prava

S obzirom na te okolnosti, kako se dalje navodi u odluci, te da je rad organizacija civilnog društva ključan za demokratsko društvo, a da je zakon već u fazi nacrta bio predmet ozbiljnih kritika međunarodnih institucija, uključujući OSCE i Venecijansku komisiju, postoji osnovana pravna sumnja u njegovu usklađenost s Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim standardima ljudskih prava. Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ljudska prava i osnovne slobode, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“.

faksimil odluke ustavnog suda BiH o posebnom registru
Faksimil Odluke Ustavnog suda BiH o posebnom registru

U tom pogledu, Ustavni sud, bez prejudiciranja ishoda odluke o meritumu, zapaža da postoji izgledna vjerovatnoća da će se odmah nakon stupanja na snagu Zakona stvoriti ozbiljne posljedice za takva udruženja i fondacije.

-Obaveza registriranja u poseban registar, označavanje materijala, prijavljivanje stranih donacija i potencijalne sankcije mogu imati trenutan učinak na rad organizacija dovodeći ih u pravnu nesigurnost i otežavajući njihovo djelovanje. Takve mjere mogu rezultirati smanjenjem aktivnosti organizacija civilnog društva, njihovim gašenjem ili povlačenjem donatora, čime se ugrožavaju već započeti projekti, a time i pravo na slobodu udruživanja i pravo na slobodu izražavanja. U skladu s tim, Ustavni sud smatra da postoji realan rizik od nenadoknadive štete – kaže se u odluci te se ujedno nagoviještava i jedina moguća odluka kada se bude odlučivalo u meritumu.

Podijeli ovaj članak