slučaj "keskin"

Zastupnica turskog profesora strahuje da će ga BiH izručiti Turskoj

fatih-keskin

Već 20 godina ima stalni boravak u BiH. Čak mu je u julu izdat novi pasoš, koji važi do 2029. godine

Senka Nožica, pravna zastupnica turskog državljanina i profesora i direktora Una-Sana koledža u Bihaću Fatiha Keskina, uhapšenog početkom ove sedmice u BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa(RSE) da se plaši da će njen klijent biti izručen Turskoj.

Una-Sana koledž u Bihaću, čiji je Keskin direktor, posluje u okviru grupacije Richmond parka sa sjedištem u Sarajevu. Koledž je pravni nasljednik obrazovnih institucija “Bosna Sema”, koje je turska vlast svojevremeno označila kao sljedbenike turskog imama u egzilu u SAD Fetulaha Gulena, a kojeg turske vlasti krive za pokušaj vojnog udara u Turskoj 2016. godine.

Fatih Keskin već 20 godina ima stalni boravak u BiH. Čak mu je u julu izdat novi pasoš, koji važi do 2029. godine. Početkom sedmice je uhapšen i, prema informacijama advokata, dovezen u imigracioni centar u Istočno Sarajevo. Policija se još nije oglasila u vezi sa ovim slučajem.

Njegova supruga Zehra Keskin, kaže da se boji za njegovu bezbjednost.

“Moj muž radi 14 godina ovdje, ja radim 13 godina. Ne znam šta smo mi to toliko loše uradili da smo opasni za Bosnu, niko nam nikakav papir nije pokazao da ja vjerujem, ne razumijem, stvarno ne razumijem. Nadam se, sve će biti OK”, navodi Keskin.

Dva rješenja

Advokatica Senka Nožica, čije advokatsko društvo ‘Nožica, Ademović i partneri’ zastupa Keskina, kaže da su stigla dva rješenja u vezi sa statusom njenog klijenta. Prvo da se Keskin stavlja pod nadzor i drugi kojim mu se otkazuje pravo na stalni boravak u BiH.

Senka Nožica

Oba rješenja izdata su 3. decembra ove godine, a Nožica kaže da postoje opravdane sumnje da bh. vlasti namjeravaju nelegalno deportovati Fatiha Keskina iz BiH u Republiku Tursku.

“Navedeni su razlozi da on na neki način predstavlja ugrožavanje bezbijednosti Bosne i Hercegovine, bez objašnjenja o čemu se radi, zato što su oni te informacije koje navodno imaju proglasili tajnom, tako da se one ne mogu saopštiti. Mi smo uložili i žalbu i tužbu Sudu BiH, s tim što Sud BiH ne može rješavati ovu našu tužbu dok se Ministarstvo sigurnosti BiH ne očituje o žalbi. Mi smo nažalost dobili informaciju da će on biti deportovan čak i prije nego što se riješi ta žalba”, rekla je Nožica.

Presedan

Nožica dodaje da je samim njegovim hapšenjem napravljen presedan, jer su u ranijim slučajevima turskim državljanima samo poništavali dozvolu boravka uz zabranu izlaska iz zemlje.

“Mi hoćemo da obavijestimo javnost Bosne i Hercegovine, jer smatramo da su to neki presedani koji su vrlo opasni i mislimo da se to svakom od nas može desiti, ukoliko neke političke prilike to uvjetuju. Mi smo gotovo uvjereni da se ovdje radi o političkim razlozima i političkim obećanjima premijeru Turske da će oni biti deportovani i bojimo se da se to ne desi prije nego što budu iscrpljeni svi pravni lijekovi u Bosni i Hercegovini”, navodi Nožica.

Peticija Keskinovih učenika

Keskin je omiljeni profesor hiljade đaka koji su zato, kažu, organizovali pisanje on line peticije. Jedan od njih Din Ferizović, bivši Keskinov učenik, a danas student informatike u Njemačkoj, za Radio Slobodna Evropa kaže:

“Trenutno imamo oko 1.200 potpisa, imamo jako velik odziv, ne samo bivših učenika škole, nego i roditelja, ljudi iz javne sfere, gdje tražimo obrazloženje zašto je gospodin Fatih Keskin uhapšen na takav način, zašto mu nije dozvoljeno prisustvo advokata, nego je odmah odveden u imigracioni centar i koji su argumenti da mu je odmah ukinut stalni boravak u BiH u jednom danu, jer je to čovjek koji već 20 godina živi i radi ovdje, da li je to neka politička igra ili slično.”

Nermin Efendić, zamjenik direktora škole, kaže kako su odmah po dojavi da je Keskin uhapšen u školu dolazili i roditelji bivših i sadašnjih đaka, ali da su se javljali i bivši učenici sa različitih strana svijeta da pitaju kako mogu pomoći, jer u optužbe ne vjeruju.

Hapšenje Keskina osudile su Naša stranka i Socijaldemokratska partija (SDP), koje su hapšenje turskog državljanina nazvale “totalitarnim obrascem koje su provele institucije pod očitom političkom kontrolom SDA”, te ocijenile “da hapšenja po nalogu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dovode u pitanje suverenitet BiH”.

Ostali slučajevi u kojim Turska traži izručenje

Služba za poslove sa strancima BiH poništila je krajem septembra ove godine boravišne dozvole za četiri turska državljanina, čije je izručenje tražila Turska. Zbog poništavanja boravišnih dozvola vodi se upravni spor pred Sudom BiH, a advokat turskih državljana Nedim Ademović ranije je izjavio da je to učinjeno nezakonito, te da je u ovom slučaju riječ o ‘političkom progonu’.

Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika te države Redžepa Tajiba Erdoana BiH jula ove godine, kada su bh. zvaničnici potvrdili da je Erdoan u Sarajevo stigao s listom “gulenovaca” koje je želio da bh. vlasti izruče Turskoj.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tada je rekao da je turski predsjednik od bh. vlasti tražio da se to pitanje riješi.

“Turska ima određene zahtjeve i to nije tema koja je sada tek aktuelizovana, bila je tema i kada smo bili u Ankari. Turska ima pristup vezano za državni udar koji je tamo pokušan ranije i želi da putem pravosudnih institucija riješi to pitanje. Evidentirano je da u BiH postoje neki ljudi i institucije, želim da kažem da se oni uglavnom nalaze na prostoru Federacije BiH da je to stvar federalnih organa i mislim da je to Erdoanu veoma jasno”, rekao je Dodik.