BiH

sud bih

Zatraženo produženje pritvora Kasupoviću i Keseroviću, optuženim za ratovanje u Siriji

18/03/2020

Čampara je kazao da Kasupović nije želio da se vrati iz Sirije i da je zarobljen u posljednjem uporištu ISIL-a. On je naveo da bi se optuženi mogao vratiti u Siriju ili u BiH počiniti neko od djela

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje pritvora Senadu Kasupoviću i Jasminu Keseroviću nakon što su protiv njih podignute optužnice za terorizam zbog ratovanja u Siriji.

Na odvojenim ročištima Tužilaštvo je zatražilo da Kasupoviću i Keseroviću pritvor bude produžen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke, ponavljanja krivičnog djela i uznemirenja javnosti. Odbrane optuženih su predložile da umjesto pritvora budu određene mjere zabrane.

Na ročištu u postupku protiv Kasupovića, tužilac Dubravko Čampara je naveo da je optuženi za šest godina u Siriji stekao veliki broj poznanstava, koja bi mogao iskoristiti da napusti BiH. Rekao je da su dokazi sa kojima je suočen, uključujući i video-materijal na kojem se nalazi, dodatni motiv za bjekstvo.

Čampara je kazao da Kasupović nije želio da se vrati iz Sirije i da je zarobljen u posljednjem uporištu ISIL-a. On je naveo da bi se optuženi mogao vratiti u Siriju ili u BiH počiniti neko od djela.

Podsjetio je na snimke zlodjela koja su činili pripadnici ISIL-a, navodeći da bi puštanjem na slobodu pripadnika ove organizacije došlo do remećenja javnog reda i mira.

Prema njegovim riječima, svjedoci ne bi mogli bez straha svjedočiti ukoliko optuženi bude na slobodi.

Kasupovićev branilac Senad Bilić je rekao da Tužilaštvo u argumentaciji za pritvor ističe težinu djela, a da se pred Sudom BiH vodi niz postupaka protiv optuženih za ratne zločine koji nisu u pritvoru, pa čak ni pod mjerama zabrane.

Na tvrdnju Tužilaštva da se optuženi nije htio vratiti, Bilić je kazao da je zadnji kontakt sa nekim u BiH optuženi imao prije raspisivanja potjernice za njim 2016. godine. Branilac je rekao da BiH nije učinila ništa u logističkom smislu s ciljem povrtaka ovih državljana iz Sirije, a da se pojedincu nije bilo lako vratiti.

On je kazao da je ISIL prestao da postoji i pitao kome bi se optuženi javio ako bi se vratio u Siriju. Napomenuo je da se u nalazu vještaka navodi da Kasupović nije radikalan i da je izrazio kajanje i neslaganje s tom ideologijom.

Kasupović je na ročištu rekao da su mnoge optužbe zasnovane na lažima. Odbacio je navode da nije htio da se vrati.

“Molili smo Boga da se vratimo”, kazao je optuženi.

Tužilaštvo tereti Kasupovića da je u julu 2013. otputovao u Siriju i pridružio se ISIL-u, te da je učestvovao u terorističkim aktivnostima. Slična optužnica podignuta je i protiv Jasmina Keserovića.

Na drugom ročištu, tužiteljica Suada Pašić je rekla da je Keserović otišao u januaru 2013. i da se među prvima iz BiH priključio ISIL-u. Dodala je da postoji bojazan da bi mogao uticao na svjedoke, kao i ponoviti djelo.

Pašić je istakla da je Keserović obučen za rat i da je učestvovao u napadima, a da se na snimku vidi na koji način se obraća javnosti i koje “strašne” riječi upotrebljava.

Prema optužnici, Keserović je za vrijeme boravka u Siriji objavio video-snimak u kojem poziva na ubijanje hrišćana.

Njegov branilac Senad Dupovac je kazao da smo u vrijeme krize i da se ne može ulaziti i izlaziti iz država. Prema njegovim riječima, povratak u Siriju je samo jedna imaginarna situacija.

Što se tiče javnosti, on je rekao da zbog pandemije više niko ne spominje povratnike iz Sirije.

Sud će naknadno donijeti odluku o prijedlozima za produženje pritvora.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.