Zeničani na minus 24 očekuju toplije sutra

Gradska uprava i Gradsko vijeće Zenice krenuli su u zajedničku borbu za rješavanje problema daljinskog grijanja u ovom gradu. U ledenohladnoj sali u četvrtak su gradonačelnik Fuad Kasumović i vijećnici pokazali jedinstvo i donijeli određene zaključke, među kojima je i formiranje stručnog tima, čiji je zadatak da u narednih 20 dana sagleda sva moguća rješenja i sve dosad razmatrane opcije, uključujući i projekt nove Energetike, u saradnji s kompanijom “ArcelorMittal” Zenica, koja podrazumijeva osnivanje kompanije na principu zajedničkog poduhvata, u kojoj bi, osim AMZ-a i stranog partnera, jedan od partnera mogla biti neka od vladinih institucija, JP “Grijanje” ili Grad Zenica, javlja Al Jazeera.

Međutim, prema modelima formiranja preduzeća, Grad, “Grijanje” ili neka od vladinih institucija trebala bi učestvovati sa dva miliona eura, za što bi dobili 20 posto udjela u kompaniji. Izvjesna je mogućnost da bi nova postrojenja (kotlovi) pogonjena na koksni, visokopećni i zemni plin mogla biti izgrađena, montirana i spremna za isporuku toplotne energije već u grijnoj sezoni 2018/19. A novca nema. Ili, bolje rečeno, Grad nije solventan za nova zaduženja, s obzirom na to da plaća kredit za Glavnu gradsku magistralu.

“Gradonačelnik Zenice i vijećnici Grada Zenice su jedno i to su pokazali danas. Ima nekad malo i razmimoilaženja, ali kad su pitanja od interesa svih građana, tu smo jedno. Tražimo od Vlade [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine da iz dijela koji ima u vlasništvu u AMZ-u skine taj dio i preda AMZ-u da bi dobili grijanje ovog grada. Jer, mi, građani Zenice, od AMZ-a nemamo ništa osim zagađenja. Prema tome, Vlada Federacije to mora uraditi za nas”, rekao je gradonačelnik Fuad Kasumović.

Dvostruki raspad sistema

Zbog kvarova na oba kotla i niskih temperatura, približno 14.000 korisnika daljinskog grijanja u Zenici, koji koriste 700.000 kvadratnih metara stambenih i 200.000 kvadratnih metara poslovnih prostora, doslovno se mrznu od nedjelje. Prema projektu iz 1974. godine i pravilniku u kojem se govori o najnižim temperaturama za ovaj rejon (za Zenicu je projektiran rad do minus 18 stepeni) te činjenici da su postojeći kotlovi odavno trebali okončati rad, nije ni čudo što je došlo do kvarova. A prvi kvar desio se u nedjelju, kada je zabilježeno minus 24 stepena. U utorak su radijatori bili mlaki, ali već narednog jutra došlo je do novog raspada sistema.

Iz AMZ-a su u četvrtak saopćili da njihovi stručni timovi nastavljaju intenzivno raditi na osposobljavanju kotlova za proizvodnju toplinske energije u svom pogonu za energetiku te da je u ovom trenutku nemoguće dati pouzdanu prognozu o normalizaciji stanja – kako zbog kompleksnosti kvara, tako i zbog činjenice da se ne može predvidjeti da li će doći do novih i neočekivanih curenja na cijevima kotlovskih postrojenja u toku njihovog vraćanja u rad.

“Uprava kompanija upućuje izvinjenje svim građanima Zenice zbog nastale situacije, u kojoj i sama kompanija podnosi gubitke, do sada procijenjene na oko šest miliona KM [blizu tri miliona eura]. AMZ nastavlja ulagati iznimne napore da bi se prevazišli tehnički problemi izazvani vremenskim nepogodama, a dodatno usložnjeni starim i dotrajalim postrojenjima”, izjavila je Dijana Božić-Srdanović, glasnogovornica AMZ-a.

Sead Kaknjo, direktor JP “Grijanje” Zenica, rekao je kako se nada da će imati dugotrajno rješenje za toplinsko grijanje te da su ovo, ipak, optimistične vijesti od Gradskog vijeća.

Više prijedloga; koji je najbolji?

“Dobio sam informacije da sanacija kotla 1, koji je bio u toku saniranja, nije moguća, tako da se pristupilo sanaciji drugog kotla. Ako grijanja bude u subotu, bit će dobro”, objasnio je Kaknjo.

Vijećnik Goran Bulajić (Demokratska fronta) istakao je da je kao građanin duboko zabrinut zbog niskih temperatura, a kao vijećnik obradovan što se konačno krenulo u rješavanje ove problematike.

Vijećnik Mladen Simić (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine) ustvrdio je da je SDP uvijek imao prijedlog rješenja, da su prvobitno imali studiju o dovođenju pare iz Termoelektrane Kakanj, ali da je, “zbog sporosti općinske administracije i nezainteresiranosti za ovaj projekat, a davanja prednosti za pogubni i tehnički neizvodivi projekat KTG – Termoelektrane-toplane na plin, to otpalo.”

“Predlažemo da se jednom definitivno završi saga o KTG-u i da uđemo u aranžman s AMZ-om, da uđemo sa pozicije povoljnog pregovaranja. Prošla komisija za studij okoliša i energetike dokazala je da se možemo grijati iz otpadne toplote koja se stvara u AMZ-u, a samim tim bi i ova kompanija pojeftinila svoju proizvodnju, ne bi stvarali ekstra dobit, a građani bi imali kvalitetno i jeftinije grijanje”, ustvrdio je Simić.

Na rješenje čekaju 20 godina

Građanin Zenice Nedim Šestić rekao je da je problem grijanja star više godina te da se treba naći rješenje koje bi bilo dobro i za građane i za Gradsku upravu, ali i AMZ, tako da “i mi živimo normalno na ‘minusima’, k'o u ratnim uslovima, da ne strahujemo kad će iskočiti sistem i nestati grijanja, struje…”

Rizah Halilkadić rekao je da Zeničani nisu ovo zaslužili. I on smatra da je ovaj problem star barem 20 godina i da je trebao biti riješen ranije. Problem se, kaže, ne može riješiti preko noći, treba ponuditi konkretna rješenja da se ovakva situacija ne ponovi naredne godine.

Edin Šarić objasnio je da je, kao i svaki građanin Zenice koji se grije na daljinsko grijanje, zabrinut, ali i razočaran. Problem traje 20 godina i bilo je, tvrdi, prostora i vremena da se nađe adekvatno rješenje da se Zeničani ne moraju smrzavati kada su temperature i do minus 24 stepena. Izrazio je nadu da će građani za dvije-tri godine dočekati, ipak, u zdravlju normalno funkcioniranje daljinskog grijanja u Zenici.

U Javnoj ustanovi “Dom-porodica”, gdje su kao štićenici zbrinuta djeca bez roditeljskog staranja, snašli su se na vrijeme.

Jagma za električnim radijatorima

“Vezano za ove vremenske neprilike i nefunkcioniranje gradskog grijanja, Dom se organizirao te nemamo u ovom momentu većih problema. Naravno, nadamo se ovo neće potrajati duži period. Imamo mnogo radijatora na struju, puno iskakanja osigurača, ali vršimo nadzor. Odjel beba, koje su najranjivija populacija, obezbijeđen je konvektorima ranijih godina i tu smo zaštićeni 100 posto. Sreća u nesreći je što je dobar dio djece u Italiji, gdje se nalaze na zimovanju, i trebaju se vratiti 21. januara, a dio ih je otišao u biološke porodice, pa je lakše grupirati ostale u manji prostor”, pojasnio je Branko Dilber, direktor ustanove..

U Zenici gotovo da nemate gdje kupiti grijalice, uljne radijatore i konvektore. Jednostavno, sve je rasprodano. Naravno, upotreba spomenutih grijnih tijela dovela je u nekoliko navrata do “iskakanja” kompletnih naselja, koja su na određeni period ostajala bez električne energije.

Ima i onih kojima je svejedno za trenutno stanje sa grijanjem. Ispred ulaza u sjedište Gradske uprave sreli smo Midhata Čančara, 58-godišnjeg Zeničanina, koji živi na ulici. Kaže da zapali vatru i grije se, tako da ne osjeti je li minus 5 ili minus 24 stepena. Nedavno je, veli, bio u Mostaru, gdje je, zbog nepažnje, 3. januara zadobio opekotine od vatre koju je naložio. Otišao je do Sarajeva, gdje su ga primili u bolnicu i pružili mu pomoć, a potom došao i do zeničke bolnice, gdje je također bio hospitaliziran.