Andrija Drašković

Uprkos crvenoj potjernici: Srbijanskog mafijaša graničari pustili da uđe u BiH

andrija draskovic

Drašković je na bh. granici zadržan skoro sat vremena, a pušten je uz obrazloženje da je državljanin BiH, te da ne može biti izručen Belgiji

Kada su 3. juna 2019. godine pripadnici Granične policije BiH, na prelazu Šepak kod Zvornika, stavili njegovu srbijansku ličnu kartu na skener upalila se lampica, a na monitoru se ukazala crvena Interpolova potjernica izdata na ime Andrija Drašković.

Godinama belgijske vlasti tragaju za ovim srbijanskim kriminalcem optuženim da je 1990. godine u toj državi ubio albanskog aktivistu za ljudska prava Envera Hadrija. Bh. graničari su ga imali u šaci. Iz auta su izveli Draškovića i njegovog vozača Miroslava Milanovića, oduzeli im dokumente i čekali dalje upute.

Negdje oko 11 sati i 20 minuta uslijedio je poziv iz centrale Granične policije BiH i rečeno je da se Andrija mora pustiti. Nekoliko minuta kasnije, ovaj bjegunac od belgijskog pravosuđa, ušao je u BiH. Od tada mu se gubi svaki trag, piše Žurnal.info,

ŠEST NEVAŽEĆIH DOKUMENATA

Prema informacijama Žurnala, Drašković je na bh. granici zadržan skoro sat vremena, a pušten je uz obrazloženje da je državljanin BiH, te da ne može biti izručen Belgiji. No, procedura nalaže da granični policajci, ukoliko su zaustavili nekoga za kim je raspisana Interpolova potjernica, odmah obavijeste dežurnog sudiju Suda BiH, koji je jedini nadležan da utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za eventualno izručenje.

Provjerili smo, niko iz Granične policije nije obavijestio Sud BiH da je u Šepku, 3. juna ove godine, u prijepodnevnim satima, zaustavljeno lice s potjernice. Osim toga, bh. graničari uopće nisu mogli utvrditi da li Andrija Drašković ima državljanstvo BiH.

Naime, na ime Adrija Drašković, prema dokumentaciji koja je na raspolaganju Žurnalu, izdato je ukupno šest bh. dokumenata. Svi dokumenti su nevažeći.

Prvi bh. pasoš Andriji Draškoviću je izdat 1999. godine. Proglašen je nevažećim. Potom je u avgustu 2004. godine dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu, te pasoš. I ovi dokumenti su poništeni, kao i lična karta izdata 2005. godine.

Draškovićevi bh. dokumenti bili su obuhvaćeni istragom u okviru tzv. afere CIPS, kada je, tada strani tužilac Tužilaštva BiH Heikki Wendorf, uhapsio nekoliko zvaničnika policijskih agencija BiH koji su omogućili srbijanskim kriminlcima da nezakonito steknu državljanstvo. Drašković je, utvrđeno je tadašnjom istragom, fiktivno bio prijavljen na adresi u Brčkom, dok mu je dio dokumenata izdat u Livnu, a dio u Zvorniku. No, ovaj predmet, otvoren još prije dvanaest godina – nije završio na sudu.

Prema posljednjem izdatom, ali nevažećem pasošu, Drašković je bio prijavljen u mjestu Šepak kod Zvornika. Tamo su mu domaćini braća Jovica i Miroslav Milanović koji u tom mjestu drže noćni klub Ibiza u kojem se okupljaju pripadnici kriminalnih grupa iz BiH i Srbije.

Kada je 3. juna ušao u BiH, Drašković se nalazio u automobilu Mirloslava Milanovića. Braća Milanovići se godinama dovode u vezu sa organizovanim kriminalom, a jedan od njihovih rođaka je Predrag Despotović, visokopozicionirani službenik Obavještajno sigurnosne agencije BiH (OSA), koji je u stalnom kontaktu sa Draškovićevim poslovnim partnerima.

UBICA DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI

Za one koji manje prate rubrike crne hronike, Andrija Drašković slovi za jednog od najvećih kriminalaca na Balkanu. Rođen je na Kosovu, a prije raspada SFRJ slovio je za ubicu kojeg je angažirala UDBA. Belgijska policija je dokumentovala da je upravo on odgovoran za ubistvo kosovskog državljanina Envera Hadrija. U odsustvu je osuđen na doživotnu robiju.

U junu 2015. godine, Drašković je, na osnovu Interpolove potjernice, uhapšen u Splitu. Nakon što je, uz kauciju od 100 hiljada eura pušten da u hotelu čeka odluku hrvatskog pravosuđa, Drašković je pobjegao dan prije odluke o izručenju. U novembru 2017. godine je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Belgiji, te je naloženo ponovno suđenje. Potjernica za Draškovićem ostala je na snazi. Inače, Andriju Draškovića i crnogorske biznismene povezane sa organizovanim kriminalom – Branu Mićunovića, Veselina Veska Barovića i Vranka Vujoševića italijansko je pravosuđe optužilo za međunarodni šverc duhanom i vezama sa tamošnjom mafijom. No, početkom ove godine, Sud u Bariju ih je oslobodio odgovornosti.