Washington i Kijev potpisali su dugo očekivani sporazum o prirodnim resursima Ukrajine nakon mjeseci napetih pregovora. Iako detalji sporazuma tek izlaze na vidjelo, obje strane su potvrdile da se njime uspostavlja investicioni fond za istraživanje minerala i definiše način raspodjele prihoda.
U saopćenju američke administracije stoji da sporazum “šalje poruku Rusiji” da je administracija predsjednika Donalda Trumpa “posvećena mirovnom procesu usmjerenom ka slobodnoj, suverenoj i prosperitetnoj Ukrajini”.
Sporazum dolazi nešto više od dva mjeseca nakon sastanka predsjednika Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući, koji se pretvorio u javni verbalni sukob i izazvao bojazan da bi SAD mogao povući podršku Ukrajini.
Glavne odredbe sporazuma
Ukrajinska ministrica privrede Julija Sviridenko doputovala je jučer u Washington nakon, kako se čini, proboja u pregovorima, kako bi potpisala sporazum s američkim ministrom finansija Scottom Bessentom. Nakon što je s Bessentom prisustvovala ceremoniji potpisivanja, Sviridenko je na društvenim mrežama objavila glavne odredbe sporazuma.
Na platformi X navela je da se sporazumom osniva investicioni fond za obnovu s ciljem privlačenja zapadnih ulaganja u ukrajinske projekte iz oblasti minerala, nafte i plina.
On behalf of the Government of Ukraine, I signed the Agreement on the Establishment of a United States–Ukraine Reconstruction Investment Fund.
— Yulia Svyrydenko (@Svyrydenko_Y) April 30, 2025
Together with the United States, we are creating the Fund that will attract global investment into our country. pic.twitter.com/8ryyAMqW83
Naglasila je da prirodni resursi ostaju vlasništvo Ukrajine te da će Kijev samostalno odlučivati o lokacijama eksploatacije. Partnerstvo će biti ravnopravno, u omjeru 50:50, bez obaveze zaduživanja prema SAD-u. Sjedinjene Države će imati ulogu u privlačenju kapitala i tehnologije u projekte na ukrajinskom teritoriju.
Ključna odredba o vojnoj pomoći
U okviru sporazuma, SAD će Kijevu pružiti dodatnu pomoć, koja bi mogla uključivati, na primjer, sisteme protivzračne odbrane. Riječ je o ključnoj odredbi koja nije bila uključena u ranije prijedloge sporazuma.
Prema riječima Sviridenko, prihodi fonda i uplate neće biti oporezivani ni u jednoj od zemalja. Dodala je da sporazum još mora potvrditi ukrajinski parlament.
Sporazum, piše Sviridenko, priznaje doprinos Ukrajine globalnoj sigurnosti, te se zahvalila svima koji su učestvovali u njegovom postizanju.
Nema informacija o formalnim sigurnosnim garancijama
Nije jasno da li sporazum uključuje i formalne sigurnosne garancije SAD-a, što je bio jedan od glavnih zahtjeva predsjednika Zelenskog tokom pregovora. Američko ministarstvo finansija poručilo je: “Nijedna država niti pojedinac koji su finansirali ili opskrbljivali rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.”
Predsjednik Trump je izjavio da sporazum predstavlja “nadoknadu” za američka izdvajanja tokom rata.
“Biden im je dao 350 milijardi dolara”, rekao je Trump tokom telefonskog uključenja u gradsku vijećnicu na mreži NewsNation. Dodao je: “Dogovorili smo sporazum kojim u teoriji dobijamo znatno više od tih 350 milijardi.”
Trump već neko vrijeme tvrdi da su SAD potrošile oko 350 milijardi dolara na pomoć Ukrajini, iako je analiza BBC-ja pokazala da je stvarni iznos znatno manji. Na pitanje može li prisustvo SAD-a u Ukrajini ograničiti ruske poteze u regiji, odgovorio je: “Može biti.”
Rudno bogatstvo Ukrajine
Prema procjenama Kijeva, oko 5% svjetskih “kritičnih sirovina” nalazi se u Ukrajini.
To uključuje oko 19 miliona tona dokazanih rezervi grafita, što prema Ukrajinskoj geološkoj službi svrstava zemlju među pet vodećih svjetskih proizvođača tog minerala. Grafit se koristi u proizvodnji baterija za električna vozila.
Ukrajina također ima značajna nalazišta titana i litija. Tvrdi i da raspolaže velikim količinama rijetkih zemnih metala – grupe od 17 elemenata ključnih za proizvodnju oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih modernih tehnologija – iako su te tvrdnje predmet rasprava.
Dio ukrajinskih mineralnih nalazišta trenutno je pod ruskom okupacijom. Prema Sviridenko, resursi vrijedni 350 milijardi dolara i dalje se nalaze na okupiranoj teritoriji.
Stručnjaci upozoravaju da realizacija sporazuma i pristup američkih ulagača ukrajinskom rudnom bogatstvu neće biti mogući bez rješavanja problema neeksplodiranih mina. Procjenjuje se da je čak četvrtina ukrajinske teritorije kontaminirana minama, posebno na istoku zemlje.
Pored toga, trebat će dosta vremena prije nego što se ostvare konkretne ekonomske koristi. “Ti resursi nisu ni u luci ni u skladištu – tek ih treba razviti”, rekao je bivši ministar i direktor Kijevske škole ekonomije Timofij Milovanov za BBC.
Reakcija Rusije
Moskva se za sada nije službeno oglasila o sporazumu. No ranije ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je za državnu televiziju da je spreman “ponuditi” američkim partnerima saradnju na rudarskim projektima, uključujući eksploataciju na tzv. “novim teritorijama” – aludirajući na dijelove istočne Ukrajine koje Rusija drži pod okupacijom od početka totalne invazije prije tri godine.
Putin je tada rekao da ga mogući dogovor između SAD-a i Ukrajine o rijetkim mineralima “ne zabrinjava” jer Rusija, kako je naveo, “nesumnjivo ima, i to želim naglasiti, znatno više takvih resursa nego Ukrajina”.
Dodao je i da je Rusija spremna privući strane partnere u eksploataciju na “našim historijskim teritorijama koji su se vratili u sastav Ruske Federacije”.
