Američki diplomati napustili su u ponedjeljak sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija dok je govorio francuski ambasador, što je novi pokazatelj sve većih napetosti između Washingtona i Pariza.
Neočekivani izlazak dogodio se tokom sjednice posvećene Ukrajini, nekoliko dana nakon što su se Sjedinjene Američke Države usprotivile dodjeljivanju novog četverogodišnjeg mandata visokom komesaru UN-a za ljudska prava Volkeru Türku.
Njegovo ponovno imenovanje u petak dobilo je uvjerljivu podršku država članica, među kojima je bila i Francuska.
Odlazak američke delegacije ukazuje ne samo na sve zategnutije odnose između američkog predsjednika Donalda Trumpa i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nego i na šire nesuglasice između SAD-a i Evrope.
Sve veće nesuglasice SAD-a i Evrope
Sporna pitanja uključuju Trumpovu posvećenost NATO-u, moguće promjene u rasporedu američkih vojnika u Evropi te njegovu želju da preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, članice NATO-a.
Trump je ranije prigovorio evropskim državama da, iako nisu bile konsultovane, nisu pomogle SAD-u tokom rata s Iranom.
U takvom okruženju Macron je preuzeo vodeću ulogu u nastojanjima da Evropa ojača vlastite vojne sposobnosti i osigura nuklearni kišobran, kao jedna od dvije evropske nuklearne sile, uz Veliku Britaniju.
Nakon kratkog izlaska sa sjednice, zamjenik američkog ambasadora pri UN-u Dan Negrea optužio je Francusku da glumi „moralnu zgroženost“ i da se ponaša kao da ima pravo držati lekcije cijelom svijetu o svim temama, uključujući ljudska prava.
Kazao je da su Sjedinjene Države stale uz Francusku u svakom sukobu u kojem je njena „sloboda bila ugrožena“ te da su tolerisale njeno „samodopadno držanje“ iz osjećaja prijateljstva i međusobnog poštovanja, ali da tome više neće biti tako.
Francuska: Amerika više nije svjetionik ljudskih prava
Neposredni povod za izlazak američke delegacije bio je komentar francuske misije pri UN-u u Ženevi, koja je na društvenim mrežama kritikovala američko protivljenje drugom mandatu visokog komesara za ljudska prava.
Generalna skupština UN-a podržala je Türkovo ponovno imenovanje sa 144 glasa za, deset protiv i 13 suzdržanih. Među državama koje su glasale protiv bile su i Sjedinjene Američke Države.
„Amerika je nekada bila svjetionik ljudskih prava. Više nije. Danas stoji uz Sjevernu Koreju, Nikaragvu, Mali i Rusiju, izolovana. Svijet je više ne sluša“, objavila je francuska misija.
Američki ambasador pri UN-u Mike Waltz odgovorio je na platformi X, optuživši Francusku da popušta „nekim od najgorih kršitelja ljudskih prava“ i da podržava osobu koja „drži lekcije slobodnim i suverenim demokratijama poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela, dok se zbližava s najgorim svjetskim tlačiteljima“.
Osjetljiva pozicija visokog komesara
Funkcija visokog komesara UN-a za ljudska prava izuzetno je osjetljiva jer podrazumijeva javno prozivanje vlada država članica UN-a zbog kršenja ljudskih prava.
Türk je, između ostalog, oštro kritikovao rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine i izraelski rat u Gazi.
Uoči Svjetskog prvenstva u nogometu pozvao je i na „temeljito preispitivanje“ američke imigracijske politike, upozoravajući na probleme poput „rasnog profiliranja, nadzora i provođenja imigracijskih propisa“.
Negrea je tokom sjednice ponovo prozvao Francusku.
„Danas ih podsjećam da su upravo Sjedinjene Države i dalje svjetionik slobode za cijeli svijet. Zbog toga im nećemo pružiti zadovoljstvo da slušamo njihove politizovane besmislice sve dok se ne odreknu svoje pokroviteljske i nepoštujuće retorike te se ne počnu ponašati na način primjeren mjestu koje imaju u ovom Vijeću“, poručio je.
Francuski ambasador nije spomenuo incident
Francuski ambasador pri UN-u Jérôme Bonnafont nije spomenuo izlazak američke delegacije kada je na kraju sjednice dobio riječ za odgovor.
Umjesto toga, podsjetio je da je Francuska pomogla Sjedinjenim Državama u stjecanju nezavisnosti te da je učestvovala u obilježavanju 250. godišnjice američke nezavisnosti 4. jula.
„Ujedinjene nacije osnovane su s ciljem promoviranja međunarodnog mira i sigurnosti, ljudskih prava i razvoja. To je duh u kojem Francuska djeluje unutar Ujedinjenih nacija kako bi očuvala ovu instituciju, njenu nezavisnost i sposobnost da služi Povelji UN-a te promovira ljudska prava i mir“, poručio je Bonnafont.
