Ministri vanjskih poslova osam arapskih i islamskih država – Saudijske Arabije, Jordana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indonezije, Pakistana, Turske, Katara i Egipta – zajedničkim saopćenjem pozdravili su mirovni plan Bijele kuće za Gazu.
Posebno su istaknuli “iskrene napore” bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i izrazili povjerenje u njegovu sposobnost da pronađe put do trajnog mira.
Diplomate su naglasile važnost partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i potvrdile posvećenost konstruktivnoj saradnji na finalizaciji i provedbi mirovnog sporazuma.
Prioritet – humanitarna pomoć i obnova Gaze
U saopćenju je naglašeno da je nužno osigurati neograničen dotok humanitarne pomoći, spriječiti raseljavanje Palestinaca, osloboditi taoce i uspostaviti sigurnosni mehanizam koji garantuje zaštitu svih strana. Plan predviđa i potpuno povlačenje izraelskih snaga, obnovu razorene Gaze te otvaranje puta ka pravednom miru zasnovanom na dvodržavnom rješenju.
Prema prijedlogu, Gaza bi bila u potpunosti integrisana sa Zapadnom obalom u okviru palestinske države, u skladu s međunarodnim pravom. Hamas se još uvijek nije izjasnio, ali je potvrdio da će plan razmotriti u “dobroj vjeri”.
Netanyahu: Historijska posjeta, ali bez palestinske države
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu oglasio se videoporukom iz Washingtona nakon razgovora u Bijeloj kući. Plan je opisao kao “historijsku inicijativu” i istakao da je Izrael, zajedno s Trumpom, uspio “izolovati Hamas”.
“Umjesto da Hamas izoluje nas, mi smo izolovali Hamas. Sada cijeli svijet, uključujući arapske i muslimanske zemlje, traži da Hamas prihvati uslove i vrati sve taoce, žive i mrtve, dok izraelska vojska ostaje u Gazi”, rekao je Netanyahu.
Međutim, njegovo tumačenje izazvalo je brojne reakcije, budući da plan Bijele kuće jasno predviđa fazno povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze.
Sporna interpretacija sporazuma
Na pitanje da li je pristao na formiranje palestinske države, Netanyahu je kategorički odgovorio:
“Apsolutno ne. To nije napisano u sporazumu. Snažno ćemo se usprotiviti palestinskoj državi. Trump se složio sa mnom i rekao da bi to bila nagrada za terorizam.”
Ova izjava, međutim, u suprotnosti je s tačkom 19 dokumenta, koja navodi da bi nakon obnove Gaze i reformi u Palestinskoj upravi mogli biti stvoreni uvjeti za “kredibilan put ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti”. Taj dio jasno potvrđuje da međunarodna zajednica i dalje vidi državnost kao dugoročnu težnju palestinskog naroda.
Reakcije međunarodne zajednice
Evropska unija pozdravila je sve napore koji vode ka okončanju rata, ali je naglasila da svaki plan mora osigurati rješenje dviju država kao jedini garant trajnog mira. Predstavnici Evropske komisije pozvali su na hitno otvaranje humanitarnih koridora i jaču zaštitu civila u Gazi.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres istakao je da je “svaka inicijativa koja uključuje prekid nasilja dobrodošla”, ali je podsjetio da međunarodno pravo i rezolucije UN-a jasno definišu pravo Palestinaca na državnost. Guterres je pozvao sve strane da se suzdrže od jednostranih poteza koji bi mogli ugroziti mirovni proces.
Nova prilika ili još jedan neuspjeli pokušaj?
Trumpov plan dobio je iznenađujuće snažnu podršku iz arapskog svijeta, što pokazuje rastuću spremnost regionalnih aktera da u saradnji s Washingtonom traže izlaz iz višedecenijskog sukoba. Istovremeno, izraelsko insistiranje na zadržavanju vojske u Gazi i odbacivanje palestinske državnosti otvara pitanje da li će implementacija plana uopće biti moguća.
Za Hamas, plan predstavlja političku dilemu – prihvatiti međunarodni okvir i time potencijalno izgubiti dio kontrole, ili ga odbaciti i riskirati daljnju izolaciju.
U konačnici, ključni test biće da li će međunarodna zajednica, posebno EU i UN, uspjeti održati pritisak na obje strane da prihvate dugoročna rješenja. Ako ne, ovaj plan bi mogao završiti kao još jedan u nizu neostvarenih pokušaja da se Bliski istok približi miru.
