Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

igor strelkov

Bivši agent FSB-a koji je ratovao i u BiH bijesan na Kremlj: Sve više nam prijeti poraz!

strelkov

Girkin tvrdi da je Kremlj odustao od ideološke pozadine sukoba time što se fokusira na Donbas, umjesto na cijelu Ukrajinu

Američki Institut za proučavanje rata u svojem dnevnom izvještaju u ratu u Ukrajini donosi informacije da u ruskim vojnim i paravojnim krugovima raste nezadovoljstvo sa smjerom u kojem se kreće ruska agresija.

Prema njima, tvrdi Institut, Kremlj ne čini dovoljno da pobijedi u ratu.

Tako je bivši agent FSB-a Igor Girkin (poznat i kao Strelkov) osudio izjave ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je poručio da je “prioritet specijalne operacije oslobađanje Donbasa”.

Girkin tvrdi da je Kremlj odustao od ideološke pozadine sukoba time što se fokusira na Donbas, umjesto na cijelu Ukrajinu. Također se žali da Kremlj više ne dovodi u pitanje samo postojanje Ukrajine kao države te da su koncepti “denacifikacije” i “demilitarizacije” – zaboravljeni.

Štoviše, Girkin je optužio Kremlj za politiku popuštanja te je dodao da Rusiji sve više prijeti poraz.

Mapa ukrajinskog ratišta od 30. maja

Girkin u svom stavu nije usamljen. Kremlj je doista “umanjio” svoje ciljeve u Ukrajini, uglavnom zbog vojnih posrtaja ranije tokom agresije. Ruski gubici razjarili su ultranacionaliste i bivše vojne figure u Rusiji. Nadalje, ruski oficiri sve manje mogu koristiti prvotne ideološke izlike za invaziju, a manjak konkretnih vojnih uspjeha (doduše, zadnjih sedmica se to s osvajanjem Mariupolja i napretka u Donbasu donekle promijenilo, op.a.) samo jača nezadovoljstvo u određenim krugovima.

“Ratovao u BiH”

Podsjetimo, Strelkov je bio ruski dobrovoljac za kojeg se tvrdi da je ratovao tokom rata u BiH i to na području Višegrada.

Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Ermin Kuka je 2019. upravo Strelkova istakao kao jednog od najpoznatijih ruskih dobrovoljaca na području Višegrada tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

“Iako je i sam učestvovao u zločinima, želio se distancirati od njih. U svom ratnom dnevniku, između ostalog, opisuje četničke krvave priove i zlodjela: ‘U Višegradu su muslimanski muškarci privođeni i ubijani. Stotine žena bile su zatvorene i masovno silovane u zloglasnoj banji Vilina vlas. Žene, djeca i stariji ljudi su zaključavani u kućama i živi spaljivani”, tvrdi Kuka.

Strelkov je od 1996. do 2013. bio obavještajac ruske Federalne sigurnosne službe (FSB). Pretpostavlja se da je djelovao u protuterorističkoj jedinici. Mediji u Rusiji su izviještavali da se borio u Drugom čečenskom ratu koji je počeo 1999., a okončao 2009. Tvrdi se da je i u tom ratu činio teške zločine nad civilima.