Globus

Nemiri iranu

Broj mrtvih u Iranu raste dok protesti traju desetu noć, žena na viralnoj snimci nije Hadis Najafi

26/09/2022
Foto: Screenshot

Mediji su prenijeli, a društvene mreže objavile snimku 20-godišnje djevojke za koju se tvrdilo da je Hadis Najafi, koja je ubijena kada je policija pucala na nju, tokom protesta u gradu Karaj. No, žena koja se vidi na snimci kako veže kosu u rep prije nego se priključi demonstracijama, nije Hadis Najafi

ISPRAVAK – 10.10.2022.

Portali, među njima i Fokus.ba su video snimku djevojke iz Irana za koju se tvrdilo da je na njoj Hadis Najafi, koja je ubijena tokom demonstracija u Iranu, kada je policija pucala na nju, tokom protesta u gradu Karaj. Ispostavilo se da je žena na viralnom snimku pogrešno imenovana kao Hadis Najafi. Žena na snimci je živa i nastavlja podržavati proteste, kako je i sama rekla za BBC.

Iranci su izašli na ulice desetu noć zaredom kako bi protestovali protiv smrti Mahse Amini usprkos upozorenju pravosuđa. Službeno je najmanje 41 osoba poginula od početka nemira, većinom demonstranata, ali i pripadnika snaga sigurnosti. Ipak, izvori kažu da je stvarna brojka veća.

Mediji su prenijeli, a društvene mreže objavile snimku djevojke za koju se tvrdilo da je Hadis Najafi, koja je ubijena kada je policija pucala na nju, tokom protesta u gradu Karaj. No, žena koja se vidi na snimci koja slijedi ispod, a koja veže kosu u rep prije nego se priključi demonstracijama, NIJE Hadis Najafi!

Organizacija za ljudska prava Iran (IHR) sa sjedištem u Norveškoj rekla je u nedjelju navečer da je broj mrtvih najmanje 57, ali je napomenula da zbog nestanaka interneta postaje sve teže potvrditi smrtne slučajeve u kontekstu u kojem su se protesti koje predvode žene proširili na desetke gradova. Slike koje je objavio IHR prikazuju demonstrante na ulicama Teherana kako uzvikuju “smrt diktatoru“.

Ponavljajući upozorenje predsjednika Ebrahima Raisija prethodnog dana, šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni Ejei u nedjelju je “naglasio potrebu za odlučnom akcijom bez popustljivosti” protiv glavnih pokretača “nereda”, objavljeno je na web stranici pravosuđa, navodi Mizan Online.

Stotine demonstranata, reformističkih aktivista i novinara uhapšeni su tokom uglavnom noćnih protesta otkako su prvi put izbili nemiri nakon smrti 22-godišnje Amini u policijskom pritvoru 16. septembra. Amini je pritvorena od strane policije za moral jer nije pravilno nosila hidžab. U najvećim iranskim protestima u gotovo tri godine, snage sigurnosti pucale su bojevim mecima, dok su demonstranti bacali kamenje, palili policijske automobile i državne zgrade.

Neke su demonstrantkinje skinule i spalile svoje hidžabe na skupovima i odrezale kosu, neke su plesale pored velikih lomača uz pljesak gomile koja je uzvikivala “zan, zendegi, azadi” ili “žena, život, sloboda”.

Web-monitor NetBlocks primijetio je “stalne nestanke struje” i “rasprostranjena ograničenja internetske platforme”, a WhatsApp, Instagram i Skype već su blokirani. Ovo je uslijedilo nakon ranijih zabrana na Facebooku, Twitteru, TikToku i Telegramu.

Govoreći u ime Evropske unije, njen visoki predstavnik za vanjsku politiku, Josep Borrell, rekao je da je “rasprostranjena i nerazmjerna upotreba sile protiv nenasilnih demonstranata neopravdana i neprihvatljiva”. Osudio je internetska ograničenja kao “očito kršenje slobode izražavanja”. Iran je pozvao britanske i norveške ambasadore zbog onoga što je nazvao miješanjem i neprijateljskim medijskim izvještavanjem, dok je ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian također kritizirao američku potporu “izgrednicima”.

U nedjelju je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da su SAD poduzele “opipljive korake” da sankcioniraju moralnu policiju.

UK je okrivljeno za “neprijateljski karakter” farsi medija sa sjedištem u Londonu. Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva saopćilo je da se zalaže za slobodu medija i osudilo iransko “gušenje demonstracija, novinara i slobode interneta”.

Norveški izaslanik pozvan je da objasni “intervencionistički stav” predsjednika parlamenta Masuda Gharahkhanija rođenog u Teheranu, koji je izrazio podršku demonstranata. “Da moji roditelji nisu odlučili pobjeći 1987., ja bih bio jedan od onih koji se bore na ulicama s životom na kocki”, tvitao je Gharahkhani u nedjelju.

Provladini skupovi održani su i u nedjelju, a glavni događaj održan je u središtu Teherana. Jedan od glavnih sindikata učitelja u nedjelju je pozvao nastavnike i učenike na nacionalni štrajk u ponedjeljak i srijedu.

Protesti u inozemstvu održani su u znak solidarnosti s iranskim ženama u Ateni, Berlinu, Bruxellesu, Istanbulu, Madridu, New Yorku i Parizu, među ostalim gradovima.

Iranski Oscarom nagrađeni redatelj Asghar Farhadi pozvao je aktiviste i umjetnike širom svijeta da podrže demonstrante, za koje je rekao da “traže jednostavna, a opet temeljna prava koja im je država godinama uskraćivala”.

“Duboko poštujem njihovu borbu za slobodu i pravo na izbor vlastite sudbine uprkos svoj brutalnosti kojoj su izloženi”, rekao je Farhadi u objavi na Instagramu.

Komentari

Autor: Federalna.ba/The Guardian

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.