Nakon desetogodišnjeg mandata

Česi u januaru biraju novog predsjednika. Ko će zamijeniti kontroverznog Miloša Zemana?

milos-zeman
screenshot

Okarakteriziran svojim proruskim i prokineskim stavovima, Zeman je često usmjeravao vladinu vanjsku politiku ka istoku i potkopavao legitimitet predsjedničke funkcije mijenjanjem ustava

Česi će u januaru imati priliku da izaberu novog predsjednika koji će zamijeniti kontroverznog Miloša Zemana nakon desetogodišnjeg mandata. Iako je malo vjerovatno da će neki kandidat osvojiti većinu glasova u prvom krugu, troje ih se pojavilo kao vodeći kandidati za ulazak u drugi krug.

Stranka ANO, koja je članica liberalne i centrističke grupe Renew Europe (Oživiti Evropu) u Evropskom parlamentu, podržava bivšeg premijera Andreja Babiša, koji trenutno na anketama ima podršku oko 27 posto ispitanika.

Desni centar i nacionalno-konzervativni SPOLU savez ODS (Grupa ECR u Parlamentu EU), KDU-ČSL i TOP 09 (EPP Grupa) podržali su tri kandidata; Petra Pavela, nestranačkog kandidata i bivšeg vojnog generala, sa oko 25 posto glasova i Danušu Nerudovu, nestranačku kandidatkinju i profesoricu ekonomije, koja također uživa podršku sličnog postotka ispitanika. Njena popularnost raste, a ako bi pobijedila bila bi prva žena na toj funkciji.

Posljednji od tri kandidata koje je podržao SPOLU, Fischer, ima male šanse da uđe u drugi krug prema trenutnim anketama (5-6 posto). Fischer je bivši diplomata i senator. Osvojio je 10,2 posto u prvom krugu predsjedničkih izbora 2018.

Marek Hilšer, čelnik svoje centrističke stranke Marek Hilšer do Senátu (bez pripadnosti EU), ima oko četiri posto podrške što je pad u odnosu na 8,8 posto na izborima 2018.

Lijevi centar Josefa Středula (podržan od ČSSD-a, koji sjedi sa S&D grupom u Evropskom parlamentu) i desničarski kandidat stranke SPD (ID Grupa u EU parlamentu) Jaroslav Bašta imaju oko tri posto. Nekoliko nezavisnih kandidata imaju manje od tri posto.

Januarski predsjednički izbori u Češkoj označit će kraj Zemanovog desetogodišnjeg mandata. Okarakteriziran svojim proruskim i prokineskim stavovima, često je usmjeravao vladinu vanjsku politiku ka istoku i potkopavao legitimitet predsjedničke funkcije mijenjanjem ustava. Zajedno sa bivšim premijerom Andrejem Babišom formirali su dvojac koji je jedan drugog održavao na vlasti. Babiš je taj koji sada želi da se kandiduje na mjesto predsjednika, što bi značilo povratak njegovog populizma i “pragmatizma”, piše Euractiv.

Babiš, koji je trenutno u završnoj fazi suđenja zbog prevare vezane za subvencije EU, između ostalih problema, vodi u nekim anketama. Pavel sa sobom nosi stigmu aktivnog članstva u Komunističkoj partiji, ali je od tada izgradio reputaciju u inostranstvu i snažno je prozapadno orijentisan. Nerudova takođe ima velike šanse za pobjedu, ali čak ni ona nije bez potpuno čista. Na primjer, osumnjičena je za sumnjivo dodjeljivanje diploma na univerzitetu, skandal koji bi mogao da utiče na njene šanse za pobjedu na izborima.

Pavel i Nerudova su oboje orijentisani ka EU, ali to se ne može reći za Babiša. Međutim, druge ankete pokazuju da je malo vjerovatno da će Babiš pobijediti na predsjedničkim izborima, posebno ako mu protukandidati budu Pavel ili Nerudova.