Deseci FBI-jevih zapisnika o razgovorima sa svjedocima iz istrage o Jeffreyju Epsteinu navodno nedostaju iz goleme zbirke spisa koje je Ministarstvo pravde objavilo prošlog mjeseca. Među njima su i tri razgovora povezana sa ženom koja je prije nekoliko decenija optužila predsjednika Donalda Trumpa za seksualni napad, piše CNN.
Prema analizi CNN-a, popis dokaza dostavljen advokatima Ghislaine Maxwell, Epsteinove saradnice, sadrži serijske brojeve za oko 325 FBI-jevih zapisnika o razgovorima sa svjedocima.
Međutim, čini se da više od 90 tih zapisa, odnosno više od četvrtine popisa, nije objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva pravde.
Među dokumentima koji nedostaju nalaze se tri zapisnika povezana sa ženom koja je agentima rekla da ju je Epstein opetovano zlostavljao od njene 13. godine te koja je za seksualni napad optužila i Trumpa.
Demokrati traže odgovore
Jedan demokratski zastupnik u utorak je upozorio na navodno nedostajuće dokumente, dovodeći u pitanje potpunost objave Ministarstva pravde i to da li je Trumpova administracija poštovala zakon koji nalaže objavu spisa povezanih s Epsteinom, bogatim finansijerom koji je 2019. preminuo u saveznom zatvoru čekajući suđenje zbog trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja.
“Imamo žrtvu koja je iznijela ozbiljne optužbe protiv predsjednika”, rekao je za CNN zastupnik Robert Garcia, vodeći demokrata u Odboru za nadzor Zastupničkog doma.
“No, postoji niz dokumenata, čini se mogućih razgovora koje je FBI vodio sa žrtvom, koji jednostavno nedostaju i nemamo im pristup.”
Trump je dosljedno negirao bilo kakvu povezanost s Epsteinovim nedjelima. Bijela kuća je u saopćenju optužbe protiv Trumpa nazvala “lažnim i senzacionalističkim” te se pozvala na raniju izjavu Ministarstva pravde da “neki od dokumenata sadrže neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsjednika Trumpa.”
Detalje o nedostajućim dokumentima vezanim za ženu koja je optužila Trumpa ranije su objavili NPR i nezavisni novinar Roger Sollenberger.
Odgovor ministarstva
Glasnogovornik Ministarstva pravde negirao je da su bilo kakvi Epsteinovi spisi izbrisani, naglasivši da se ministarstvo pridržava zakona.
“Ništa nismo izbrisali i, kao što smo uvijek govorili, svi relevantni dokumenti su dostavljeni”, rekao je. Dodao je da dokumenti koji nisu uključeni u objavu jesu “duplikati, povlašteni (ili) dio tekuće savezne istrage.” Nije odgovorio na dodatna pitanja o konkretnim spisima.
Moguće je da se neki od dokumenata navedenih u Maxwellinim popisima dokaza nalaze negdje drugdje u spisima bez navedenih serijskih brojeva ili su ti brojevi redigovani. Mnogi dokumenti su također uklanjani i ponovo dodavani na stranicu Ministarstva pravde u sedmicama nakon prve objave.
Nekoliko Epsteinovih žrtava izjavilo je da su posljednjih sedmica pretraživale internetsku stranicu Ministarstva pravde u potrazi za zapisnicima vlastitih razgovora s FBI-jem, ali bez uspjeha.
“Sve smo tražile svoje izjave”, rekla je za CNN Jess Michaels, koju je Epstein napao kada je imala 22 godine. Snažno redigovani i nedostajući zapisnici, tvrdi Michaels, sugeriraju da “ovo Ministarstvo pravde zapravo obmanjuje cijelu zemlju.”
Značaj spisa 302
Među više od tri miliona stranica spisa koje je objavilo Ministarstvo pravde nalazi se i skup dokumenata koje su tužioci dostavili Maxwellinim advokatima prije suđenja 2021. godine. Ti zapisi uključuju stotine FBI-jevih bilješki, poznatih kao spisi “302”, koje dokumentuju razgovore i druge materijale povezane s desecima svjedoka.
Stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog navodno nedostajućih spisa “302” jer su oni ključni za razumijevanje dugogodišnje FBI-jeve istrage o Epsteinu i Maxwell.
“To je najosnovnija i najvažnija cigla u zidu koji čini istragu”, rekao je Andrew McCabe, bivši zamjenik direktora FBI-ja i saradnik CNN-a.
Identitet osoba s kojima su vođeni razgovori u većini nedostajućih dokumenata redigovan je iz popisa dokaza. Ipak, čini se da su neki od njih povezani sa svjedokinjom koja je optužila Trumpa.
Tvrdnje svjedokinje
Ta žena je prvi put nazvala FBI 10. jula 2019., nekoliko dana nakon Epsteinovog hapšenja, i prijavila se kao njegova žrtva. Agenti su je ispitali dvije sedmice kasnije.
Rekla im je da ju je Epstein opetovano zlostavljao u kući u Južnoj Karolini nakon što se javio na njen oglas za čuvanje djece. Zlostavljanje je, kako je navela, počelo kada je imala oko 13 godina.
U jednom trenutku razgovora, kada je agentima pokazala poznatu fotografiju Trumpa i Epsteina, njen advokat je rekao da je “zabrinuta zbog upletanja drugih pojedinaca, posebno onih poznatih, zbog straha od odmazde”, stoji u dokumentu.
Maxwellin popis dokaza bilježi tri dodatna spisa “302” iz augusta i oktobra 2019., povezana s istom žrtvom, kao i tri druga seta “bilješki s razgovora”. Nijedan od tih dokumenata nije pronađen u objavljenim spisima.
Prema riječima kongresnika Garcije, ista žena je “iznijela ozbiljne optužbe o predsjedniku.” Čini se da neki redigovani spisi nude više detalja. U FBI-jevoj prezentaciji pripremljenoj 2025. godine, koja navodi “istaknuta imena” povezana s Epsteinom, stoji optužba redigovane žene da ju je Trump prisilio na oralni seks i udario u glavu nakon što ih je Epstein upoznao. Napad se navodno dogodio između 1983. i 1985. godine.
Sudski zapisi
Tužba protiv Epsteinove ostavštine također spominje žrtvu čiji se biografski detalji podudaraju s tvrdnjama žene iz FBI-jevog intervjua. Jedna od tužiteljica, identificirana kao “Jane Doe 4”, opisuje kako ju je Epstein zlostavljao u Južnoj Karolini.
Advokati su napisali da ju je Epstein tri ili četiri puta vodio avionom u New York i “dovodio na intimna okupljanja s drugim istaknutim, bogatim muškarcima” koji su je seksualno napastovali.
Jedan od tih “istaknutih muškaraca” prisilio ju je na oralni seks, ošamario je i silovao, navodi se u tužbi, ali se ne navodi njegovo ime. Žena je “proglašena nepodobnom za primanje naknade” iz Epsteinovog kompenzacionog fonda za žrtve, prema sudskom zapisu iz maja 2021. Dobrovoljno je povukla tužbu u decembru 2021., a njen advokat je prošlog mjeseca izjavio da je primila finansijsku nagodbu od ostavštine.
Nije jasno šta se dogodilo s FBI-jevom istragom njenih tvrdnji. E-mail poruka agenata FBI-ja od prošlog ljeta, uključena u spise, bilježi da je “jedna identificirana žrtva tvrdila da ju je Trump zlostavljao, ali je na kraju odbila saradnju”, iako se ne navodi da li je riječ o istoj osobi.
Najmanje jedna Epsteinova žrtva požalila se sudu da Ministarstvo pravde nije osiguralo potpunu transparentnost pri objavi spisa. Žrtva, Haley Robson, prošlog mjeseca pisala je saveznom sudiji, pitajući zašto zapisnici razgovora sa žrtvama i drugi dokumenti nisu objavljeni s redigovanim imenima žrtava.
“Za nas preživjele, taj propust nije samo proceduralan, on je duboko ličan”, napisala je Robson. “Nastavak netransparentnosti produžava istu onu tajnovitost koja je godinama omogućavala da se ovi zločini nesmetano nastavljaju.”
