Mađarski premijer Viktor Orban ulazi u novu izbornu godinu u drugačijoj atmosferi nego prethodnih 15 godina, koliko je na vlasti.
Njegova stranka Fidesz od 2010. redovno osvaja dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu, a politički sistem oblikovan je tako da joj daje stabilnu prednost. No prema aktuelnim anketama, Fidesz prvi put ozbiljno zaostaje za novom opozicionom strankom Tisza.
Orban je u proteklim mandatima mijenjao ustav, reformisao izborni sistem i učvrstio kontrolu nad ključnim institucijama, uključujući sudove i javne medije. Kritičari takav model opisuju kao duboko centraliziran sistem s formalnim demokratskim mehanizmima, ali s jasnom strukturnom prednošću vladajuće stranke.
Evropski parlament je 2022. ocijenio da se Mađarska više ne može smatrati punom demokratijom.
Evropska unija i dalje zadržava više od 20 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, pozivajući se na zabrinutost zbog vladavine prava, korupcije i nezavisnosti pravosuđa. Ta sredstva mogla bi biti odblokirana u slučaju provedbe reformi, no Budimpešta zasad ne pokazuje spremnost na veće ustupke.
Ekonomski pritisci
Istovremeno, ekonomski uslovi u zemlji znatno su se pogoršali. Inflacija je 2023. premašila 17 posto, a cijene hrane od 2019. do 2025. porasle su za više od 80 posto. Realni prihodi dijela stanovništva pod pritiskom su visokih troškova života, što se sve češće spominje kao razlog pada podrške Fideszu.
U takvim okolnostima pojavio se novi politički akter – stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, bivši visoki dužnosnik Fidesza.
Za razliku od prethodnih izbora, šira opozicija ovaj put pokazuje veću spremnost na saradnju, pokušavajući izbjeći podjele koje su u prošlosti osiguravale Fideszu komotne pobjede.
Analitičari upozoravaju da sama pobjeda u glasovima možda neće biti dovoljna. Zbog raspodjele izbornih jedinica i strukture sistema, opozicija bi, prema procjenama pojedinih političkih stručnjaka, trebala osvojiti osjetno više glasova na nacionalnom nivou kako bi osigurala parlamentarnu većinu.
Vanredno stanje
Mađarska je i dalje u izvanrednom stanju uvedenom zbog rata u Ukrajini, što vladi daje proširene ovlasti donošenja odluka uredbama. Takav okvir dodatno komplikuje političku situaciju u slučaju tijesnog izbornog rezultata.
Orbánova vanjska politika također je pod povećalom. Mađarska je među rijetkim državama Evropske unije koje su zadržale snažne energetske veze s Rusijom, a Budimpešta je u više navrata blokirala ili usporavala evropske odluke vezane za pomoć Ukrajini.
Istovremeno, Mađarska razvija bliske ekonomske odnose s Kinom, koja je postala njen najveći neevropski trgovinski partner.
Orban je posljednjih godina imao i otvorenu političku podršku iz dijela američke konzervativne scene, o čemu svjedoči i nedavna posjeta Trumpovog šefa diplomatije Marca Rubija, koji je dao nedvosmislenu podršku Orbanu uoči nadolazećih izbora.
No međunarodni odnosi zasad nisu presudan faktor u domaćoj političkoj dinamici, gdje su ekonomska pitanja i životni standard postali dominantne teme.
Politički skandali
Dodatni pritisak na vladajuću stranku stvaraju i politički skandali. Prošle godine mađarska predsjednica Katalin Novak podnijela je ostavku nakon što je postalo poznato da je pomilovala osobu povezanu sa slučajem zlostavljanja djece, što je izazvalo masovne proteste.
Taj događaj dodatno je narušio percepciju političke stabilnosti.
