Prije više od 50 godina tadašnji SSSR lansirao je sondu s ciljem istraživanja Venere, no ubrzo nakon polijetanja došlo je do kvara motora te se sonda raspala u četiri odvojena dijela. Dok su tri dijela završila izgorjela u Zemljinoj orbiti iznad Novog Zelanda, četvrti dio (modul za slijetanje sonde) završio je u svemiru i nakon više od pet desetljeća putovanja, čini se da se vraća nazad na Zemlju.
Prema astronomu Marcu Langbroeku s tehnološlog sveučilišta Delft iz Nizozemske, preostali dio sonde mogao bi ući u Zemljinu orbitu negdje između 9. i 13. maja (najvjerovatnije će to biti tokom 10. maja). On upozorava kako bi taj komad svemirskog otpada mogao predstavljati opasnost i za objekte i ljude na zemlji jer vjerovatno neće izgorjeti u atmosferi. Također, iako je opremljen padobranom, za pretpostaviti je da se neće otvoriti pri slijetanju kako je prvobitno planirano jer je od lansiranja prošlo više od 50 godina tako da gotovo sigurno mehanizam više ne radi, prenosi zimo.
Potencijalno smrtonosan svemirski otpad
Kako je ova letjelica za slijetanje napravljena za preživljavanje kroz Venerinu atmosferu, postoji mogućnost da će preživjeti ponovni ulazak u Zemljinu atmosferu te u jednom komadu udariti u zemlju, upozorio je. A kako je riječ o svemirskom otpadu teškom oko pola tone koji se kreće brzinom od čak 27 hiljada km/h, jasno je kako bi potencijalni udar u neko naseljeno područje mogao izazvati velike probleme.
Iako rizik za to nije velik jer su šanse da udari neku osobu jedan naprema nekoliko hiljada, on ipak postoji, smatra Langbroek. Kako naglašavaju na Daily Mailu, u najgorem slučaju, ako letjelica padne na naseljeno područje, ruski svemirski otpad mogao bi biti čak i – smrtonosan.
Trenutno još nije poznato gdje bi letjelica mogla pasti, no ovaj astronom kaže kako bi to moglo biti između 52 stepena južne i sjeverne geografske širine, što znači da je ugroženo veliko područje – veliki dio Evrope, Sjeverne Amerike i Azije, Južna Amerika i Afrika. Ipak, zbog solarnog vremena u posljednji trenutak može doći do promjene kursa kretanja. Ako pri svom padu zaista izazove materijalnu štetu ili čak ljudske žrtve, astronom Jonathan McDowell kaže da bi odgovornost za to trebala snositi – ruska vlada.
