Djeca na Filipinima zbog zlata rone “u sigurnu smrt” (FOTO)

Siromašni filipinski dječaci rone u dubinu do 25 metara (bez ikakve ozbiljne opreme) kako bi vadili zlato, pri čemu mnogi stradaju – upozoravaju organizacije za zaštitu dječijih prava.

Na Filipinima ima dosta zlata, a ono se ne vadi samo u legalnim rudnicima.
Nalazišta su pod vodom, pa mališani rone duboko i to sa najprimitivnijim tehničkim pomagalima.

Problem je što treba roniti na dubinu koja bi zabrinula i iskusnog ronioca sa punom ronilačkom opremom. Klinci, naime, rone i na 25 metara dubine!?

Na Filipinima to zovu “kompresorsko ronjenje”, jer je na čamcu postavljen kompresor i ronioci jedino imaju cijev iz koje na dubini udišu zrak.

Sva “tehnologija” svodi se na tu cijev. A ponekad umjesto vazduha dolaze ispušni gasovi starih kompresora.

“Ponekad moraš biti brz, posebno kada nestane vazduha u cijevi, jer se dešava da aparat `crkne`. To je normalno i to se i meni dogodilo”, priča Joseph /16/ za Human Raight Watch”.

I nagli izlazak na površinu, čak i ako se tako spašava goli život, može biti smrtonosan zbog pritiska i komprimiranog vazduha koji se do tada udisao.

Simptomi “ronilačke bolesti” su poznati – bolovi u čitavom tijelu i posebno u leđima, groznica, natečenosti…

U mulju na dnu ima zlata, ali se na njegovo vađenje ne bi odlučili ni vrhunski opremljeni ronioci – tvrde stručnjaci.

I Denis (14) redovno “pliva” za zlato. On priznaje da se boji, jer je dole “mračno i duboko”.

“Ponekad mi se čini da će mi eksplodirati bubnjići u ušima. Obično ostanem pod vodom sat ili dva. Jednom su mi sa površine dali znak da nešto nije u redu sa kompresorom, tako da sam mogao odmah izroniti” – priča Denis.

Osim Josepha i Denisa, roni još 135 dječaka iz siromašnih porodica, koji rizikuju život za novac kojim prehranjuju porodice.

Polovina mališana mlađa je od 17 godina, a najmlađem je samo devet godina?!

Hjuman rajts voč optužuje filipinsku vladu da “dopušta užas”, koji često dovodi do smrti ronilaca.

Ali, postoje i gore stvari od ronjenja sa primitivnom “opremom”.

Gazde koje rade na crno koriste živu kako bi izdvojili zlato od nečistoća. I onda ta živa dospijeva u vodu u kojoj dječaci rone?!

Aktivisti humanitarnih organizacija tvrde da na ilegalnim poslovima traganja za zlatom radi čak 300 hiljada Filipinaca.

Zlato koje se vadi na ovakav način kasnije biva prodato legalno u bankama.

Filipini su na 20. mjestu u svijetu po proizvodnji zlata i svi tamošnji rudnici, kao i crno tržište, dinijeli su toj zemlji 2014. godine oko 18 tona zlata u tržišnoj vrijednosti od 700 miliona američkih dolara – navodi Deutsche Welle