Predsjednik Donald Trump uveo je velike promjene u politici, uključujući carine kakve nisu viđene u savremenoj istoriji, čime je Federalne rezerve doveo u neistraženo područje, izjavio je predsjednik FED-a Jerome Powell.
“Ovo su vrlo temeljite promjene politike”, rekao je Powell na događaju u organizaciji Ekonomskog kluba Chicaga. “Ne postoji moderno iskustvo na koje bismo se mogli osloniti.”
Powell je istaknuo kako je nivo dosad najavljenih carinskih povećanja znatno viši od očekivanog te da bi dugotrajna neizvjesnost oko carina mogla nanijeti trajne posljedice ekonomiji.
Trumpove carine usmjerile su ekonomiju prema slabijem rastu, većoj nezaposlenosti i ubrzanoj inflaciji, sve istovremeno, a FED se suočava sa situacijom kakvu nije vidio gotovo pola stoljeća.
“Možda ćemo se naći u izazovnoj situaciji u kojoj će naši ciljevi dvostrukog mandata biti u međusobnoj napetosti”, rekao je Powell.
Američke su dionice padale dok je Powell govorio: Dow je pao za 700 bodova, odnosno 1,7 %. Širi indeks S&P 500 skliznuo je za 2,5 %, a tehnološki Nasdaq Composite pao je za 3,5 %.
FED je zadužen za promovisanje pune zaposlenosti i održavanje stabilne inflacije, no Trumpove carine ugrožavaju oba ta cilja. Ipak, prema najnovijim podacima, američka ekonomija zasad je u solidnom stanju, piše CNN.
Powell je rekao da je najbolji potez FED-a trenutno čekati dok podaci jasno ne pokažu kako ekonomija reagira na Trumpovu politiku.
“Jerome Powell upravo je postavio jasna pravila Trumpu”
Prema većini ekonomista, samo je pitanje vremena kada će Trumpove carine dodatno potaknuti inflaciju, povećati nezaposlenost i usporiti ekonomski rast, posebno ako se ponovno uvedu velike “recipročne” carine koje su nakratko bile na snazi 9. aprila. Trump je to istorijsko povećanje uvoznih poreza odgodio do jula.
Trump je dosad uveo 25 % carine na aluminij i čelik, 25 % carine na robu iz Meksika i Kanade koja nije u skladu sa sporazumom o slobodnoj trgovini, ogromnu carinu od 145 % na kineski uvoz, 25 % carinu na automobile (uz posebne carine na autodijelove koje će uslijediti kasnije) te osnovnu carinu od 10 % na sav američki uvoz.
Administracija je također privremeno izuzela neke elektroničke proizvode, a Trump je najavio da su na pomolu dodatne carine na poluvodiče, farmaceutske proizvode, bakar i drvo.
“Jerome Powell upravo je postavio jasna pravila Trumpu”, komentirao je David Russell, globalni direktor tržišne strategije u TradeStationu. “Bilo je to jasno upozorenje na prijetnju stagflacije i poruka da FED neće pomagati Bijeloj kući snižavanjem kamatnih stopa.”
Dio Trumpovih carina platit će javnost
Trump je više puta tvrdio da strane zemlje plaćaju carine koje im se nameću, no Powell je u srijedu naglasio da to nije tačno. Kao rezultat carina koje je Trump uveo, a koje će vjerovatno dodatno rasti, nezaposlenost će vjerovatno porasti kako se ekonomija bude usporavala, rekao je Powell. “Vrlo vjerovatno”, dodao je, “inflacija će također rasti.” Drugim riječima, dio tereta carina snosit će javnost.
Gotovo je sigurno da će zbog carina cijene porasti, rekao je Powell, no ostaje pitanje hoće li to uzrokovati ubrzanje ukupne inflacije i u kojoj mjeri. FED bi se mogao suočiti s izazovom kakav nije vidio decenijama.
Sedamdesetih i ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća američka ekonomija prolazila je kroz razdoblja visoke nezaposlenosti i dvoznamenkaste inflacije, neugodne kombinacije poznate kao stagflacija. Tada je, pod vodstvom predsjednika FED-a Paula Volckera, prioritet bio suzbijanje inflacije, čak i po cijenu ekonomske boli.
Prema većini prognoza američka privreda ponovno ide tim putem, iako nije sigurno hoće li zaista ući u potpunu stagflaciju. Predsjednik FED-a iz Chicaga Austan Goolsbee izjavio je prošle sedmice u New Yorku da Trumpove carine stavljaju centralnu banku u sličnu tešku poziciju.
“Carina djeluje kao negativni šok na lance nabavke. To je stagflacijski šok, znači da istodobno pogoršava obje strane FED-ovog dvostrukog mandata”, rekao je. “Cijene rastu, radna mjesta se gube, ekonomski rast usporava, a ne postoji univerzalan plan za to kako centralna banka treba reagirati na takav šok.”
“Moglo bi biti štetno i bolno”
Powell je rekao da bi, ako stagflacija postane stvarnost, FED razmotrio koliko je ekonomija udaljena od svakog cilja i kakvi bi bili vremenski okviri za smanjenje tih razlika. “Svjesni smo da visoka nezaposlenost ili inflacija mogu biti štetne i bolne za zajednice, porodice i poduzeća”, rekao je.
Nekoliko dužnosnika FED-a istaknulo je kako bi centralna banka trebala pažljivo pratiti percepciju cijena među građanima, koja se pogoršala prema anketi Univerziteta Michigan. Još uvijek nije jasno kada bi rastuća inflacijska očekivanja natjerala FED na akciju i kakve bi poteze tada povukli.
Iako je inflacija znatno ispod vrhunca dosegnutog u junu 2022., i dalje je nešto iznad FED-ovog ciljanog praga od 2%, što znači da trenutno nema puno razloga za ponovno snižavanje kamatnih stopa. Za sada se većina dužnosnika slaže da je najbolje pričekati dok se u podacima jasno ne ukažu promjene.
“Pred nama je težak skup rizika kojim će monetarna politika morati pažljivo upravljati”, rekla je u srijedu predsjednica FED-a iz Clevelanda Beth Hammack na događaju u Columbusu.
“S obzirom na početnu poziciju ekonomije i očekivane pritiske na obje strane našeg mandata, postoji snažan razlog da monetarna politika ostane stabilna kako bi se uravnotežili rizici od daljnjeg rasta inflacije i usporavanja tržišta rada. Kad je teško doći do jasnih signala, čekanje dodatnih podataka pomoći će nam da odredimo buduće korake”, dodala je.
