EU u fokusu

EU: Kompromisi i više kontrola na granicama

01/10/2017

Kontrola vanjskih granica EU, nastavak kontrole granica unutar Šengena, posebno odjeljenje za ubrzane deportacije, direktno preuzimanje izbjeglica iz Turske, Grčke i Italije na dobrovoljnoj bazi – dio su plana EU komisije.

„Pomirenje umjesto podjela” – to je bio moto EU komesara za migracije Dimitrisa Avramopulosa kada je ove sedmice predstavljao nove prijedloge u vezi migracije u EU. Uredba o vanrednim situacijama ministara unutrašnjih poslova od prije dvije godine, okončana je u utorak (26.09).

Međutim, Avramopulos želi raspodjelu starih slučajeva odnosno zahtjeva koji su pristigli u vrijeme važenja pomenute uredbe. U Grčkoj je za preraspodjelu identifikovano oko 2.000 ljudi, a u Italiji oko 7.000. To znači da u zemaljama EU treba rasporediti još oko 9000 ljudi prema unaprijed određenoj kvoti. Komesar je pozvao zemlje članice da u duhu solidarnosti sprovedu odluku do kraja. Evropski sud je potvrdio zakonitost ove preraspodjele. Mađarska i Poljska to i dalje odbijaju.

EU komesar je upozorio da bi u nekom trenutku trebalo revidirati zakon o azilu, nazvan Dablinsko pravilo. Dogovori u vezi Dablinskog pravila su u toku, međutim još uvijek nisu puno napredovali. Ono što je jasno je da je na snazi i dalje princip po kojem je članica EU u kojoj potražioc azila pređe granicu EU ostaje odgovorna za postupak azila.

Evropska komisija sada ponovo želi da pojača premještanje. Pritom se pazi na suptilnu razliku između premještanja i redistribucije. U slučaju premještanja, izbjeglice ili potražioci azila sa „dobrim izgledima” će biti raspodijeljeni između članica EU – direktno iz tranzitnih država kao što su Turska ili iz EU centara za registraciju u Grčkoj i Italiji. Učešće u programu premještanja je dobrovoljno.

Trenutno je 13 zemalja dio ovog programa, a među njima su i Norveška i Irska. Poljska i Mađarska su se odlučile da ostanu van ovog programa. U posljednje dvije godine, 23.000 ljudi je legalno primljeno u EU uz pomoć ovog programa. Avramopulos predlaže da se u naredne dvije godine ponudi još 50.000 mjesta. Avramopulos indirektno dodaje i da ovaj broj nije prevelik i navodi broj od 65 miliona izbjeglica širom sveta.

„Broj neregularnih ulazaka se drastično smanjio”, rekao je komesar EU. „Sada moramo otvoriti više legalnih puteva ulaska u EU.” Evropska unija mora preispitati svoje procese dodjele viza i privući više doseljenika čije sposobnosti mogu biti korisne za evropsku ekonomiju. Ako želimo vjerodostojnu migracionu politiku, to znači da će oni koji ranije nisu imali pravo da dođu i žive u EU, morati istu i napustiti. Broj deportacija mora biti veći. Oko 1,5 miliona ljudi koji nemaju prava na stalni boravak i dalje su u EU izvještava Evropska komisija u Briselu.

U 2014. i 2015. godini je samo 36 posto migranata koji su morali da napuste EU – to i učinili. Države članice EU moraju uložiti više napora i češće vraćati ljude u zemlje iz kojih dolaze, zahtjeva Avramopulos. U tome će im uskoro pomoći i novo odjeljenje za deportacije u zemlju porijekla koje će biti dio Agencije za zaštitu granice „Fronteks” sa sjedištem u Varšavi.

Zbor velikog broja migranata 2015. i 2016. godine, neke EU zemlje članice su na svojim granicama ponovo uvele kontrole kao na primjer Austrija, Nemačka, Francuska, Belgija, Danska, Švedska. Ove kontrole, dozvoljene isključivo na granicama Šengen zone, moraju biti prekinute u novembru.

Avramopulos o tome kaže: „Zbog lakšeg kretanja izbjeglica, neće biti produžavanja ovakvih kontrola”.  Neke države članice, uključujući i Njemačku, žele da nastave sa sporadičnim provjerama na granicama svojih zemalja. Kancelarka Angela Merkel rekla je u predizbornoj kampanji da će prekinuti provjere samo ako joj eksperti iz Savezne policije potvrde da je to sigurno.

Međutim, EU je na to reagovala: članice EU koje žele da nastave sa kontrolom na svojim granicama od novembra, moraju navesti neku drugu prijetnju unutrašnjoj sigurnosti. Tako na primjer Belgija i Francuska navode terorizam kao razlog, a to isto želi i ministar unutrašnjih poslova Njemačke Tomas de Mezijer.

Na osnovu iskustva iz proteklih godina EU hoće da prilagodi odredbe Šengena i dozvoli više izuzetaka. O ovome moraju odlučiti sve članice EU koje pripadaju Šengen zoni. Kada nova pravila stupe na snagu, granične kontrole mogle bi se produžiti na tri godine. Njemačka je zatražila četiri godine.

Paralelno sa tim će se povećati kontrole na vanjskim granicama EU. Od aprila ove godine podaci o svim putnicima se provjeravaju sa relevantnim podacima vezanim za azil, zatim sa ukradenim dokumentima i poterama. U budućnosti će podaci o svim putnicima pri ulasku i izlasku iz EU automatski biti evidentirani. Pored toga, putnici koji nisu državaljani EU će prije dolaska morati da daju svoje podatke u sistem na internatu koji bi trebalo da funkcioniše slično kao sistem za ulazak u Sjedinjene Američke Države, Australiju i Kanadu.

 

 

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.