EU konačno rješava izbjegličku krizu?

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker će iznijeti detaljan plan rješavanja izbjegličke krize u Europskoj uniji u godišnjem obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu u srijedu.

Podsjećamo na nekoliko dosadašnjih planova Europske unije, te ono što su dužnosnici EU već najavili na hitnom sastanku ministara unutarnjih poslova održanom u ponedjeljak.

Granična policija

Nakon utapanja 800 ljudi na brodu u libijskim vodama u aprilu ove godine, Europska unija je značajno povećala troškove namijenjene ratnim mornaricama koje tragaju za nestalima ili spašavaju migrante iz potopljenih brodova.

RSE specijal: Izbjeglička kriza
Od juna su ove pomorske operacije usmjerene i na potragu za krijumčarima osoba. Planovi da se operacije prošire i na libijske vode još uvijek čekaju na odobrenje UN-a.

Neki čelnici EU su predložili novu europsku graničnu policiju. Njemačka, Francuska i Italija su predložile sustav upravljanja EU za vanjske granice. Juncker će se vjerojatno pozabaviti i zabrinutošću sjeverne Europe oko vrlo propusnih južnih granica EU.

Hitna pomoć

EU je dala financijska sredstva za hranu, medicinske potrepštine, skloništa i druge potrebe migranata državama koje su to tražile.

Italija i Grčka će dobiti gotovo polovinu od ukupnih 2,4 milijardi eura kako bi se izborile sa krizom u narednih nekoliko godina. Juncker će vjerovatno predložiti dodatna sredstava.

Izmještanje

Juncker će obnoviti i proširiti prijedlog koji su države članice EU odbile u junu, a koji se tiče fiksnih kvota za razmještanje azilanata po čitavoj EU. On će predložiti izmještanje oko 160.000 izbjeglica u naredne dvije godine i to iz Mađarske, Italije i Grčke.

One države koje obrade zahtjev za azil i dodijele status izbjeglice tražitelju azila će dobiti 6.000 eura po osobi.

Juncker će također predložiti i trajni mehanizam izmještanja izbjeglica, te će modificirati Dublinski sporazum po kojem su za azil odgovorne one države u kojima je migrant prvi put stupio na tlo EU.

Mnoge vlade, osobito na istoku EU, su se suprotstavile takvoj šemi, nazvavši je diktaturom Brisela i navodeći da bi kvote mogle poremetiti društva koja nisu naviknuta na migracije.

Međutim, pokušaj da se na dobrovoljnoj osnovi razdijeli 40.000 migranata je propao, pa su Njemačka i Francuska, moćni igrači u europskom bloku, odlučile predložiti obaveznu distribuciju.

Preseljenje

Nakon što su odbijene obavezne nacionalne kvote po kojima su države članice trebale primiti 20.000 izbjeglica direktno iz UN-ovih izbjegličkih centara koji se nalaze van Europe, EU se obavezala da će u naredne dvije godine preuzeti njih 22.000.

Ta brojka bi se ubrzo mogla povećati u suradnji sa agencijama UN-a, koje pomažu oko 4 milijuna Sirijaca, kao i milijunima drugih izbjeglica.

Velika Britanija, druga najveća ekonomija u EU je izuzeta od politike azila EU, ali će, kako je rečeno, primiti oko 20.000 Sirijaca izravno sa Bliskog Istoka tijekom narednih pet godina.

Centri za registraciju

Države članice EU će osnovati centre za registraciju izbjeglica u Kataniji i Pirejima. Sjevernije države su se žalile da je nedostatak takvih centara zapravo porušio pravila EU pa mnogi migranti putuju preko otvorenih granica i traže azil u sjevernijim zemljama EU.

Mađarska, koja je postavila svoju vlastitu „tranzitnu zonu“ na granici sa Srbijom uključujući i zid obložen bodljikavom žicom se protivi izgradnji ovih centara, koja su ključni dio prijedloga EU kojim bi se ubrzao proces razlikovanja izbjeglica od ekonomskih migranata.

Deportacija

Ekonomski migranti kojima nije odobren azil će od sada brže biti deportirani kući. EU surađuje sa ostalim državama kako bi se osiguralo da se što više ljudi vrati natrag u svoje države porijekla.

Juncker će objaviti zajedničku listu tzv. “sigurnih” zemalja, gdje spadaju i države zapadnog Balkana: Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo, kao i Turska. Njihovi građani će se suočiti sa “brzom” deportacijom ukoliko prekrše pravila imigracije.

Pomoć

EU će iskoristiti svoj proračun razvojne pomoći kako bi se smanjilo siromaštvo i drugi čimbenici koji pokreću migracije, s ciljem podsticanja vlada da obuzdaju krijumčarenje ljudi i odvrate građane od migracije.

U tu svrhu će se na Malti 11. i 12. novembra održati samit sa Afričkom unijom, a u sljedećih nekoliko tjedana slijedi i sastanak sa liderima država zapadnog Balkana.

Strane misije

EU se nije usaglasila oko prijedloga da se u Afričkim državama i na Bliskom Istoku otvore centri za tražitelje azila.

Mnogi, između ostalog, smatraju da bi takvi centri mogli postati meta napadača i da bi ih bilo teško voditi. Međutim, ambasade država članica EU će imati posebne službenike zadužene za praćenje migracijskih trendova.

Europska unija surađuje sa međunarodnim agencijama u Nigeriji koje upoznaju migrante koji su krenuli ka Libiji sa mogućim rizicima i njihovim malim šansama da će im biti dozvoljeno da se nastane u Europi.

Legalna migracija

Europska komisija razmatra planove za izdavanje EU viza za kvalificirane radnike i omogući im sigurnu imigraciju.