Europski zvaničnici i diplomati započeli su neslužbene razgovore o mogućem odgovoru na prijetnje Donalda Trumpa da će iskoristiti američku vojsku za zauzimanje Grenlanda.
Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje evropske sile bio kratkotrajan, saveznici Danske razmatraju druge načine otpora ako američki predsjednik odbije kompromis, piše Politico.
Glavna među potencijalnim tačkama pritiska je opsežna mreža vojnih sredstava u regiji koju SAD koristi za projiciranje svoje moći u Africi i na Bliskom istoku.
Postavlja se pitanje zašto bi SAD trebao zadržati pristup tim bazama ili dobijati podršku savezničkih pomorskih, zračnih i obavještajnih snaga ako pokuša oduzeti suvereni teritorij članici NATO-a poput Danske.
Macron i ostali pažljivi u javnim nastupima
Tema je toliko osjetljiva da je diplomati nastoje držati izvan službenih rasprava na summitima EU-a ili NATO-a. Međutim, pet zvaničnika i diplomata potvrdilo je da se o mogućem protunapadu privatno raspravlja širom kontinenta. Najbliže javnom upozorenju došao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“Ne potcjenjujemo izjave o Grenlandu”, rekao je Macron svojim ministrima. “Ako bi suverenitet evropske i savezničke države bio pogođen, lančane posljedice bile bi bez presedana. Francuska s najvećom pažnjom prati situaciju i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom.”
Francuski vladin zvaničnik nije mogao potvrditi je li Macron bio u kontaktu s Trumpom po pitanju Grenlanda, ali je naglasio da je “to izuzetno osjetljiva tema i on pažljivo važe svaku riječ.”
Upozorenje francuskog predsjednika uslijedilo je nakon što su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda otvorili razgovore s Trumpovom administracijom u potrazi za kompromisom.
Nakon razgovora s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen pokušao je zvučati pozitivno, ali je priznao da dogovor nije na vidiku.
“Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland”, rekao je Rasmussen novinarima. “I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje.”
U toku rasprave kako uzvratiti Trumpu, na stolu i radikalna opcija
Diplomati iz evropskih zemalja, koji su odbili biti identificirani, rekli su da su u glavnim gradovima u toku rasprave o tome kako uzvratiti Trumpu.
Blaže opcije uključuju taktike odgađanja i lobiranje u Washingtonu, dok se kao mogućnost pojavio i prekid podrške američkim vojnim operacijama, uključujući radikalne prijedloge za preuzimanje kontrole nad američkim bazama.
Osim evropskih vojnih sredstava, SAD se oslanja na Evropu kao ključnog trgovinskog partnera, a evropske vlade svake godine troše milijarde dolara kupujući američko oružje. Sve to nudi potencijalnu polugu.
NATO je već slomljen, tvrde zvaničnici, pa zašto onda ne zaprijetiti prekidom vojno-sigurnosne saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama?
“U toku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, nekako ćemo uzvratiti’”, rekao je jedan diplomat. “Ali u isto vrijeme, niko ne želi javno govoriti o tome.”
Veliki rizik, kažu neki zvaničnici, jeste da bi takav izazov brzo eskalirao u potpuni prekid transatlantskih odnosa. Glavni razlog zašto su Evropljani nevoljki javno se suprotstaviti jeste taj što Trumpovu podršku vide kao ključnu za pružanje sigurnosnih garancija Ukrajini u bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom.
Dvosjekli mač
Unutar NATO-a neki naglašavaju da bi takav potez bio dvosjekli mač. “Korištenje baza kao pregovaračkih aduta za polugu, a to se može učiniti, rezultiralo bi obostranom štetom”, rekao je jedan diplomat NATO-a. “Evropa bi dodatno izgubila sigurnosne garancije, a SAD bi izgubio svoju najvredniju platformu za napredne operacije.”
Prema podacima iz 2024. godine, SAD je imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija širom Evrope, s najmanje 67.500 aktivnih vojnika. To uključuje najveću NATO bazu u Evropi, Ramstein u Njemačkoj, te zračne baze u Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji.
Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Evropi, rekao je da su te baze “ključne za spremnost i omogućavanje američkog globalnog strateškog dometa.” Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi “katastrofalan” učinak na američke operacije, rekao je Hodges.
Ustvrdio je da bi Washington također izgubio oko “polovinu” svojih obavještajnih sposobnosti, dok bi kontinent mogao zaprijetiti prestankom kupovine američkog oružja.
“Evropa može pomoći spasiti NATO i spasiti ovaj transatlantski odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti žrtva i popustiti”, rekao je Hodges.
Iako bi zatvaranje baza uključivalo logističke izazove, pravno, to je zapravo pitanje domaćeg prava za evropske zemlje, rekao je Geoffrey Corn, direktor Centra za vojno pravo i politiku na Univerzitetu Texas Tech. “To je njihovo pravo.”
Ipak, uprkos zabrinutosti zbog Trumpovih planova, spor oko Grenlanda neki vide kao opasno odvraćanje pažnje od glavnog zadatka odbrane Ukrajine od Rusije.
Bez američkih sigurnosnih garancija, diplomati priznaju da će biti nemoguće odvratiti Vladimira Putina od ponovnog napada, pa smirivanje Trumpa za sada mora imati prioritet.
“Transatlantski odnos se mijenja”, rekao je jedan zvaničnik iz zemlje članice EU. “Ne vraća se na staro.”
