Koliko se u Sjedinjenim Američkim Državama danas uopće pamti Yitzhak Rabin? To pitanje, uz dozu cinizma, postavlja Edward Luce, urednik Financial Timesa, uvjeren da se malo ko među mlađima od 40 godina sjeća izraelskog premijera koji je imao hrabrosti zagovarati mir s Palestincima.
Njegovo ubistvo 1995. godine, koje je počinio židovski ekstremista, označilo je, prema Luceu, prekretnicu koja je Izrael usmjerila udesno i otvorila prostor za političku eru Benjamina Netanyahua, čiji kraj se i dalje ne nazire.
Autor smatra da nije teško objasniti zašto mlađe generacije Amerikanaca danas pokazuju znatno više simpatija prema Palestincima nego što su njihovi prethodnici imali prema Izraelu. Rabin je bio spreman riskirati život u ime mira, dok se postavlja pitanje kakav će historijski sud biti donesen o Netanyahuu.
Promjena u percepciji američke javnosti, kako navodi, izrazito je uočljiva. Podaci Pew Researcha pokazuju da oko 60 posto Amerikanaca danas ima negativan stav prema Izraelu, pri čemu je taj udio još veći među mlađim ispitanicima.
Ankete pokazuju da mladi više razumiju Palestince
Dodatno, anketa NBC-ja pokazuje da čak tri četvrtine mladih u dobi od 18 do 29 godina iskazuje više razumijevanja i simpatija prema Palestincima nego prema Izraelcima. Luce upozorava da će, kako generacija “boomera” polako nestaje sa scene, ovakav trend vjerovatno nastaviti rasti. Sve manje Amerikanaca Izrael vidi kao slabiju stranu koja se suprotstavlja snažnijem protivniku, dok ga sve više povezuje s militarizmom i grubom upotrebom sile.
Autor ide i korak dalje, upozoravajući na realnu mogućnost političkih nesuglasica između Izraela i Donalda Trumpa. U nekom trenutku, smatra Luce, Trump će biti primoran da postigne dogovor s Iranom kako bi okončao operaciju nazvanu “Epski bijes”. Bez obzira na sadržaj tog eventualnog sporazuma, gotovo je sigurno da bi se Izrael tome usprotivio.
Prema njegovim riječima, američka javnost primijetila je koliki je utjecaj Netanyahu imao u uvjeravanju Trumpa da vojna akcija protiv Irana uopće bude razmatrana kao opcija. Istovremeno, proizraelske organizacije, tvrdi Luce, narušile su vlastiti kredibilitet optužujući svakoga ko ukaže na Netanyahuov utjecaj za antisemitizam, čime su, kako kaže, brojne američke pristalice Izraela dovele u nezavidnu poziciju.
Ipak, naglašava da je konačna odgovornost za ulazak SAD-a u sukob na samom Trumpu. Pozivajući se na izvještavanje New York Timesa, navodi da je Netanyahu bio među najglasnijim zagovornicima napada na Iran, dok su pojedini visoki američki zvaničnici, uključujući Marca Rubia, JD Vancea i direktora CIA-e Johna Ratcliffea, iskazivali određeni oprez. Iako Netanyahu nije donosio odluke umjesto Trumpa, njegova sposobnost da utiče na američkog predsjednika bila je značajna.
Promjene unutar Demokratske stranke
Još jedan važan trend odnosi se na promjene unutar Demokratske stranke. Luce podsjeća da je nedavno čak 40 od 47 demokratskih senatora glasalo za blokiranje prodaje američkog oružja Izraelu. To predstavlja značajan zaokret u odnosu na period kada su demokrati otvoreno sarađivali s proizraelskim lobijem AIPAC. Danas, kako navodi, mnogi od njih odbijaju prihvatiti finansijsku podršku iz tih izvora.
Promjena stava vidljiva je i kod potencijalnih predsjedničkih kandidata, koji se sve više distanciraju od tradicionalne američke politike prema Izraelu. Kao primjer navodi Rahma Emanuela, bivšeg gradonačelnika Chicaga, koji predlaže ukidanje godišnje pomoći Izraelu u iznosu od 3,8 milijardi dolara.
Emanuel smatra da Izrael, kao i druge saveznice, treba kupovati oružje po tržišnim uvjetima, a u slučaju kršenja pravila ratovanja suočiti se s embargom. Luce podsjeća da Emanuel ima lične veze s Izraelom, uključujući i volontiranje u izraelskoj vojsci, što dodatno naglašava dubinu promjene političkog diskursa.
Autor zaključuje da je Netanyahu u velikoj mjeri doprinio ovakvom razvoju situacije. Podsjeća da je 2009. godine, dok je Emanuel bio šef kabineta predsjednika Baracka Obame, Netanyahu reagovao oštro na njegove stavove protiv širenja naselja na Zapadnoj obali, koristeći teške kvalifikacije. Takav pristup, smatra Luce, dugoročno je narušio odnose.
Teško da će Trump dogovoriti bolji sporazum od Obame
U narednom periodu ključnu ulogu imat će Trumpovi pokušaji da pronađe izlaz iz aktuelne krize s Iranom. Luce izražava sumnju da će novi sporazum biti uspješniji od onog koji je Obama postigao 2015. godine. Podsjeća da je Netanyahu tada otvoreno kritikovao taj sporazum, uključujući i govor u američkom Kongresu, te kasnije podržao Trumpovu odluku da se iz njega povuče 2018. godine.
Posljedice takvih poteza, prema njegovim riječima, vidljive su danas kroz jačanje iranskog nuklearnog programa.
Ako novi pokušaji ne uspiju ograničiti iranske vojne kapacitete i regionalni utjecaj, Luce procjenjuje da će odnosi dodatno biti opterećeni.
U kontekstu predstojećih izbora u obje zemlje, autor smatra da Netanyahu neće riskirati političku kampanju bez podrške iz Washingtona, ali i da Trump neće biti spreman na poteze koji bi uključivali velike američke žrtve.
Zaključuje da se Netanyahu nalazi u složenoj političkoj situaciji, uz procjenu da će buduće američke administracije vjerovatno imati znatno rezervisaniji odnos prema Izraelu nego što je to bio slučaj ranije.
