Financial Times: Putin nudi da zaustavi invaziju, spreman dati i dio “ruskog” teritorija

Iako je Rusija 2020. godine uvela ustavne amandmane kojima se zabranjuje odricanje od teritorija, Kremlju bliski novinar Konstantin Remčukov napisao je u nedjelju da bi Moskva mogla zaustaviti rat kad ponovno osvoji cijelu regiju Kursk

Redakcija
7 min čitanja
putin trump
Arhiva

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je zaustavljanje svoje invazije na Ukrajinu duž trenutne crte bojišnice u sklopu napora da se postigne mirovni sporazum s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, izvijestio je danas Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem.

Putin bi mogao odustati od pripajanja četiriju pokrajina?

Putin je Steveu Witkoffu, Trumpovom posebnom izaslaniku, tokom sastanka u Sankt Peterburgu ranije ovog mjeseca rekao da bi Moskva mogla odustati od svojih zahtjeva za pripajanje dijelova četiriju djelimično okupiranih ukrajinskih regija koje su ostale pod kontrolom Kijeva, navodi se u izvještaju koji se poziva na tri osobe upoznate s razgovorima. Podsjećamo, radi se o regijama koje je Rusija proglasila svojim teritorijem.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je novinarima da će specijalni američki izaslanik Witkoff kasnije ove sedmice otputovati u Rusiju na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini.

Leavitt je kazala kako se nada „da idemo u pravom smjeru“ u vezi s Ukrajinom, naglašavajući da je američki predsjednik Donald Trump izrazio frustracije i Rusijom i Ukrajinom u svom nastojanju da zaustavi borbe.

Evropljani upozoravaju da bi Putin mogao iskoristiti Trumpovo popuštanje

Sjedinjene Američke Države su tokom nedavnih neslužbenih razgovora predložile okvir mogućeg mirovnog sporazuma kojim bi Washington priznao ruski suverenitet nad ukrajinskim poluotokom Krimom, kao i de facto kontrolu nad dijelovima četiriju okupiranih ukrajinskih oblasti koje Rusija trenutno drži.

Ovo je prvi put od početka invazije da Vladimir Putin pokazuje spremnost da odstupi od maksimalističkih zahtjeva i implicitno prihvati ograničeniji teritorijalni doseg Rusije kao dio potencijalnog dogovora.

Međutim, evropski zvaničnici koji su upoznati s američkim inicijativama upozorili su da bi Putin mogao iskoristiti ove naznake popuštanja kako bi namamio Trumpa u širi dogovor koji bi potom bio nametnut Ukrajini kao gotova stvar. „Na Kijev se trenutno vrši velik pritisak da se odrekne nekih stvari kako bi Trump mogao proglasiti pobjedu“, rekao je jedan od zvaničnika.

Witkoff opet ide u Moskvu

Ukrajinski zvaničnici trebali bi se sutra u Londonu sastati s predstavnicima SAD-a i EU kako bi razgovarali o novim prijedlozima, no prema izvorima FT-a, Trumpov izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff i američki državni sekretar Marco Rubio su odustali od dolaska. Trumpov savjetnik Keith Kellogg i dalje se očekuje na sastanku.

U međuvremenu je objavljeno da će Witkoff krajem sedmice ponovno otputovati u Moskvu, što je potvrdio i Putinov savjetnik za vanjsku politiku.

Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov rekao je za FT da su razgovori s Amerikancima „intenzivni, zahtjevni i dugotrajni“, te da se „ne mogu voditi javno“.

Donald Trump, aktuelni predsjednik SAD-a, objavio je u nedjelju na društvenim mrežama da se nada da će Ukrajina i Rusija „postići dogovor ove sedmice“, a zatim „početi sarađivati s uspješnom Amerikom i zaraditi bogatstvo“.

Zelenski: Nema formalnog prijedloga, ali spremni smo razgovarati

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije da nije primio službeni prijedlog od Trumpove administracije o konkretnim koracima ka okončanju rata, ali da je spreman na direktan razgovor s Putinom ako se najprije postigne prekid vatre.

„Postoje signali, ideje, razgovori, ali to nije službena ponuda“, rekao je. „Ako stigne službeni prijedlog, odgovorit ćemo.“

Visoki ukrajinski zvaničnici rekli su za FT da su otvoreni za neke od ideja koje je iznio Trumpov tim, ali nisu precizirali koje. Među američkim prijedlozima je i raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini, kao i ne-NATO vojnih posmatrača koji bi nadzirali prekid vatre duž više od 1000 km duge bojišnice. Snage bi djelovale zajedno s ukrajinskim i ruskim snagama na svojim linijama razdvajanja.

Ukrajina ne odustaje od Krima

Iako nije jasno je li Trump zatražio od Ukrajine da formalno prizna rusku aneksiju Krima, Zelenski je još jednom naglasio da o tome nema razgovora:

„Ukrajina neće priznati okupaciju Krima. To je naša zemlja, zemlja ukrajinskog naroda. O tome se nema šta raspravljati“, rekao je. Rusija je, prema FT-u, već odbila neke američke prijedloge, uključujući prisustvo NATO snaga u Ukrajini.

Ipak, izvori upućeni u pregovore tvrde da je Putin spreman odustati od zahtjeva za potpunom kontrolom četiriju oblasti – Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporižja – ako SAD ponudi šire geopolitičke ustupke, poput priznanja ruske kontrole nad Krimom i trajne zabrane ukrajinskog ulaska u NATO.

Rusija je ranije proglasila aneksiju četiri regije

Iako je Rusija 2020. godine uvela ustavne amandmane kojima se zabranjuje odricanje od teritorija, Kremlju bliski novinar Konstantin Remčukov napisao je u nedjelju da bi Moskva mogla zaustaviti rat kad ponovno osvoji cijelu regiju Kursk, koju su ukrajinske snage djelimično zauzele prošle godine.

Prema njegovim riječima, „Trump to razumije zahvaljujući Witkoffu“ i „nada se da će sve završiti do 30. aprila kako bi mogao proglasiti uspjeh svoje mirovne misije u prvih 100 dana mandata“.

Putin je 2022. godine na svečanoj ceremoniji u Kremlju proglasio aneksiju četiriju ukrajinskih oblasti – Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporižja – iako ni tada ni danas Rusija ne kontroliše u potpunosti nijednu od njih. Donjeck i Luhansk su pod kontrolom proruskih snaga još od 2014., dok grad Zaporižja, s oko 700.000 stanovnika, nikada nije bio pod ruskom kontrolom, ali je često meta napada.

Dosadašnji ruski uslovi za mir uključivali su neutralnost Ukrajine, odustajanje od NATO-a, priznanje aneksije teritorija, ukidanje zapadnih sankcija i smanjenje NATO prisutnosti u blizini Rusije.

Podijeli ovaj članak