Danci danas izlaze na birališta na parlamentarnim izborima koji bi premijerki Mette Frederiksen mogli donijeti treći uzastopni mandat, ali uz znatno slabiju podršku nego ranije.
Iako je njena odlučnost u odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, posebno po pitanju Grenlanda, podigla njen politički profil, sve veća zabrinutost građana zbog troškova života bacila je sjenu na njenu kampanju.
Pad podrške
Prema posljednjim anketama, Socijaldemokratska stranka koju predvodi Frederiksen mogla bi ostvariti najslabiji rezultat još od perioda prije Drugog svjetskog rata.
Dio birača smatra da nije učinila dovoljno kako bi zaštitila nordijski model socijalne sigurnosti, dok drugi ukazuju na zamor nakon gotovo sedam godina njene vlasti.
Frederiksen je izbore raspisala ranije nego što je planirano, nastojeći iskoristiti rast popularnosti početkom godine, kada je Trump pojačao retoriku o mogućoj kontroli nad Grenlandom.
Međutim, kako su tenzije u vezi s tim pitanjem u međuvremenu splasnule, fokus javnosti preusmjeren je na domaće teme poput poreza na bogatstvo i imigracione politike.
Kampanja i poruke
U kampanji je isticala svoje iskustvo i odlučnost u vođenju države u složenim međunarodnim okolnostima, naglašavajući odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropski odgovor na rat u Ukrajini.
“Znam da se ponekad izražavam otvoreno, ali u ovim vremenima važno je jasno reći da Rusiji ne smije biti dopuštena pobjeda i da Grenland nije na prodaju”, poručila je tokom jednog od predizbornih skupova.
Frederiksen, koja vodi Dansku od 2019. godine, ranije je uspjela premostiti političke razlike između lijevog i desnog bloka, što je bio presedan u danskoj politici. Ipak, najnovije projekcije sugeriraju da bi njena koalicija mogla izgubiti parlamentarnu većinu.
Neizvjestan ishod
Politički analitičari ocjenjuju da su izbori u velikoj mjeri referendum o njenom liderstvu. Dok je jedni vide kao stabilnog lidera u kriznim vremenima, drugi joj zamjeraju autoritarniji stil upravljanja.
Socijaldemokrati su u anketama blago ojačali nakon krize oko Grenlanda, s podrškom koja je porasla sa 17 na oko 21 posto. Ipak, očekuje se da lijevi blok neće osvojiti potrebnih 90 od ukupno 179 mjesta u parlamentu, već oko 85, što dodatno povećava neizvjesnost oko formiranja nove vlade.
