Haos na Wall Streetu, objavljen usporedni graf američkih berzi na početku mandata Bidena, Obame i Trumpa

Riječ je o najgorem 10-sedmičnom kretanju tog indeksa na početku nečijeg predsjedničkog mandata još od početka prvog mandata Georgea W. Busha 2001. godine

Redakcija
5 min čitanja
trump berze

Američke dionice nastavile su silazni trend i u nastavku današnjeg trgovanja, produbljujući rasprodaju koja je započela dan ranije, nakon što su nove carine predsjednika Trumpa i kineske protumjere izazvale paniku među investitorima.

Dow Jones pao je u jednom trenutku za čak 1700 bodova, odnosno 4.27 posto, prije nego što se blago oporavio i trgovao oko 1200 bodova niže. S&P 500 zabilježio je pad od 3.4 posto, a tehnološki Nasdaq Composite pao je 3.6 posto.

“Wall Streetov indeks straha”

Indeks tržišne nestabilnosti VIX, poznat i kao “Wall Streetov indeks straha”, skočio je za 40 posto. Prema tzv. indeksu straha i pohlepe CNN-a, sentiment na tržištu sada je označen kao “ekstremni strah”, uz najniži nivo te metrike u ovoj godini.

“U kratkom roku smatramo da bi efektivne stope carina mogle dodatno porasti, a ako predsjednik Trump ne poduzme aktivne korake za njihovo smanjenje u sljedeća tri do šest mjeseci, vjerovatno ulazimo u negativni scenarij – uključujući značajnu recesiju u SAD-u i pad vrijednosti dionica”, upozorila je Solita Marcelli, glavna investicijska direktorica za Amerike pri UBS Global Wealth Managementu.

JP Morgan: Rizik od globalne recesije porastao na 60 posto

Prije današnjeg otvaranja američkih berzi, investicijska banka JP Morgan objavila je da sada procjenjuje 60-postotni rizik da će globalna ekonomiju ući u recesiju do kraja godine.

Riječ je o značajnom povećanju u odnosu na prijašnju procjenu od 40 posto, koju je banka iznijela 12. marta.

“Destabilizirajuće američke politike već su mjesecima prepoznate kao najveći rizik za globalne izglede”, rekao je Bruce Kasman, glavni ekonomist i voditelj globalnih ekonomskih istraživanja u JP Morganu, u izjavi za Bloomberg.

“Najnovije vijesti samo pojačavaju naše strahove jer se američka trgovinska politika razvija u smjeru koji je za poslovni sektor znatno nepovoljniji nego što smo očekivali”, dodao je.

Trump izazvao najgori krah berzi od Georgea W. Busha

Berzovni indeks S&P 500 pao je gotovo 11% od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Riječ je o najgorem 10-sedmičnom kretanju tog indeksa na početku nečijeg predsjedničkog mandata još od početka prvog mandata Georgea W. Busha 2001. godine.

Ovo je usporedni graf američkih berzi na početku mandata Joe Bidena, Baracka Obame i Donalda Trumpa.

američke berze grafika

Amerikanci decenijama kupovali jefitnu robu, tom je sada kraj

Kako piše BBC, razdoblje jeftine robe za američke potrošače, koje je trajalo posljednjih nekoliko desetljeća, završilo je. Zbog novih carina koje je najavio američki predsjednik Donald Trump i koje su danas izazvale oštru kinesku protureakciju, očekuje se da će cijene rasti, a inflacija dodatno ojačati.

Trump je sredinom sedmice objavio širok paket globalnih carina, a Kina je danas uzvratila najavom 34-postotnih carina na sav američki uvoz te dodatnim sankcijama protiv niza američkih kompanija. Trgovinski rat je tako ušao u novu fazu, s direktnim posljedicama za krajnje potrošače.

Bijela kuća tražila od trgovina da ne dižu cijene, ali…

Kako podsjeća BBC, Bijela kuća zatražila je od maloprodajnih lanaca da ne podižu cijene, no to se pokazuje teško provedivim. Analiza upozorava i na niz nepredviđenih posljedica: “Ponekad jednostavno nemate alternativu za dobavljače koje koristite”, podsjeća se u tekstu.

Primjerice, nova carina na uvoz iz Madagaskara posebno pogađa proizvođače koji se oslanjaju na uvoz vanilije. To je samo jedan mali problem, ali kad ga pomnožite s hiljadama sličnih slučajeva, jasno je da velik broj uvoznih proizvoda sada podliježe dvoznamenkastim carinama, piše BBC.

Osim troškova, ističe se i logistički izazov – mogu li se uopće tako brzo promijeniti lanci opskrbe?

Kako zaključuje BBC, Sjedinjene Države desetljećima su profitirale od uvoza jeftinije robe iz inostranstva iako je to dovelo do gubitka proizvodnih radnih mjesta. No sad, kad se želi vratiti domaća proizvodnja, sve su jasniji rizici trajno viših cijena i jačeg inflacijskog pritiska.

Podijeli ovaj članak