Globus

U potrazi za boljim životom

Hiljade migranata iz centralne Amerike ponovo krenule ka SAD-u

19/01/2021

Migrantski marš uslijedio je posle dva razorna uragana u centralnoj Americi prošlog novembra,

Više hiljada ljudi krenulo je i ove godine migrantskim karavanom iz centralne Amerike ka Sjedinjenim Američkim Državama u potrazi za sigurnijim i boljim životom, ali i u nadi da će pod predsjednikom Joe Bidenom doći do ublažavanja stroge migrantske politike Donalda Trumpa.

Međutim, članovi tima izabranog predsjednika, koji će 20. januara stupiti na dužnost, upozoravaju da neće biti brzih promjena, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Snage sigurnosti Gvatemale sukobile su se s migrantima iz centralne Amerike u pokušaju da ih spriječe da se probiju do granice SAD u posljednjim danima predsjedništva Donalda Trumpa, The Guardian.

Hiljade migranata uglavnom iz Hondurasa počele su da prelaze granicu Gvatemale uvečer u petak, 15. januara i dok su pješice išle ka Meksiku, dio grupe su u nedjelju presreli pripadnici vojske i policije Gvatemale. Na snimcima se može vidjeti sukob migranata i vojnika koji su koristili suzavac, štitove i pendreke.

Prvi migrantski karavan ove godine iz zemalja centralne Amerike, koji je s osam do devet hiljada ljudi jedan od najvećih od 2018. godine, krenuo je ka SAD nekoliko dana prije inauguracije Bidena, za kojeg se, navodi Gurdian, smatra da je naklonjeniji migrantima od Trumpa.

Migrantski marš uslijedio je posle dva razorna uragana u centralnoj Americi prošlog novembra, koji su uništili zajednice, poremetili živote i naveli mnoge porodice da migriraju na sjever, ističe list.

Posljednjih nedjelja aktivisti su pozvali Baidena da ukine Trumpovu tvrdu migrantsku politiku, uključujući “razorni” program kojim se desetine hiljada tražilaca azila vraćaju u neke od najopasnijih gradova Meksika, ali su članovi Bidenovg tima, oprezni da ne izazovu iznenadnu trku do granice SAD, umanjili očekivanja da će ti biti brzo učinjeno.

Vlasti Gvatemale postavile su skoro desetak kontrolnih tačaka na autoputevima s ciljem da zaustave i vrate migrante natrag u Honduras, tvrdeći da predstavljaju rizik za sebe i druge putujući tokom pandemije COVID-19, ukazuje Associated Press (AP).

Neki od migranata nosili su maske za lice, ali među njima nije puno fizičkog distanciranja, dok je malo ko imao negativne testove na korona virus koje Gvatemala zahtjeva za ulazak u zemlju, ističe AP, navodeći da je Honduras teško pogodila pandemija COVID-19.

Ministarstvo zdravlja Gvatemale saopćilo je da je 21 migrant koji je tražio medicinsku pomoć u zdravstvenim centrima bio pozitivan na korona virus, dodajući da tih 12 muškaraca i devet žena neće biti vraćeno u Honduras dok ne prođu karantin u centrima u Gvatemali.

Godinama migranti idu kroz Meksiko na sjever u karavanima, mada uglavnom s mnogo manje ljudi nego u ovom posljednjem, kako bi se zajedno zaštitili od kriminalaca na putu, ali i skrenuli pažnju na svoje nevolje dok pokušavaju da se domognu američke granice, piše The New York Times.

U proljeće 2018. godine, migrantski karavan koji se formirao u blizini južne granice Meksika i koji je na vrhuncu imao više od 1.200 ljudi, što je bio rekord u to vrijeme, privukao je pažnju Trumpa koji je 2019. izvršio dodatni pritisak na Meksiko, Gvatemalu, Honduras i Salvador, da suzbiju ilegalne migracije ka sjeveru, prijetnjom zamrzavanja američke pomoći i tarifama, ističe njujorški list. Meksiko je uslijed pritiska rasporedio hiljade pripadnika snaga sigurnosti da zadrže migranate bez dokumenata dok idu na sjever.

Trumpova administracija također je potpisala ugovore s tri centralnoazijske države, koji su omogućili SAD da šalju tražioce azila da u tim zemljama traže utočište. U posljednjim danima Trumpovog mandata, piše The New York Times, te i druge restriktivne granične mjere nisu spriječile da se prošle sedmice na sjeveru Hondurasa obrazuje najnoviji migrantski karavan.

Iako se čini da su siromaštvo, nasilje i korupcija glavni pokretači najnovijeg karavana, promjena američkog rukovodstva ove nedjelje također može biti faktor, ističe The New York Times, i ukazuje na upozorenja da bi Bidenova izborna pobjeda mogla potaći novi talas migranata u nadi da će njegova administracija značajno popustiti migracionu politiku.

Biden je u predizbornoj kampanji rekao da će brzo poništi oštra ograničenja azila koja je uvela Trumpova administracija, uključujući politiku koja je mnoge tražioce azila primorala da u Meksiku čekaju na ishod svojih slučajeva. List dodaje da Biden planira da prvog dana na funkciji traži od Kongresa široku reformu imigracionih zakona.

Iako je Biden obećao da će okončati strogu imigracionu politiku svog prethodnika, predstavnici administracije novoizabranog predsjednika koji će stupiti na dužnost u srijedu, 20. januara, upozorili su migrante da ne kreću na opasan put ka SAD, jer imigraciona politika neće biti promijenjena preko noći, navodi BBC.

Smatra se, dodaje britanski servis, da je obećanje nove imigracione politike pod Bidenovom administracijom potaklo migrante – koji kažu da su progon, nasilje i siromaštvo svakodnevna stvarnost u njihovim zemljama – da pokušaju da dođu do američke granice u nadi da će naći posao i sigurnost.

Neimenovani visoki zvaničnik predstojeće administracije rekao je za NBC News da migranti koji pokušavaju da traže azil u SAD “moraju da shvate da neće moći odmah da uđu u SAD”. On je rekao da će Bidenova administracija dati prednost imigrantima bez dokumenata koji već žive u SAD, a ne onima koji sada idu u tu zemlju.

Mark Morgan, vršilac dužnosti komesara Carine i zaštite granica SAD, prošle sedmice pozvao je potencijalne migrante da ne “troše svoje vrijeme i novac”, rekavši da promjena administracije u SAD ne utiče na “vladavinu zakona i javno zdravlje”.

Sjedinjene Američke Države su prije više od godinu dana počele da šalju tražioce azila u Gvatemalu da tamo podnesu prijavu za utočište prema potpisanom sporazumu, ali niko još nije dobio azil u toj zemlji, pri čemu je manje od 40 uopšte pokušalo, ukazuje The Washington Post na izvještaj američkog Senata.

Trumpova administracija je od novembra 2019. poslala najmanje 945 tražilaca azila – većinom iz Salvadora i Hondurasa – u Gvatemalu, gdje navodno mogu tražiti azil koji im je odbijen u SAD. Ali, prema izvještaju Senatskog odbora za vanjske odnose u koji je Washington Post imao uvid, samo 34 od 945 tražilaca azila je podnijelo prijave u Gvatemali, od čega je 16 odustalo, a preostalih 18 još nije dobilo odluku o azilu.

Predstavnici Bidenovog tima rekli su da će novi predsjednik “raditi na hitnom poništavanju” dogovora s Gvatemalom, Hondurasom i Salvadorom, koji su, kako navodi američki list, glavni dio strategije Trumpove administracije za suzbijanje dolazaka migranata u SAD.

Trumpova administracija je kasnije dogovorila gotovo identične sporazume s vladama Hondurasa i Salvadora, dvije najopasnije države Latinske Amerike, ali te dvije zemlje nisu sprovele plan zbog pandemije, premda su honduraški zvaničnici rekli da je Trumpova administracija do prošle nedjelje nastojala da pošalje avion s azilantima u tu zemlju.

Prema ta tri sporazuma, SAD mogu da pošalju tražioce azila u zemlje čiji nisu državljani, što znači da državljanin Hondurasa može biti poslat da traži azil u Gvatemali, a neko iz Gvatemale u Honduras, pri čemu, kako navodi Washington Post, nijedna od tri zemlje nema ni približno razvijen sistem azila i sve tri se bore da obuzdaju moćne bande od kojih neke djeluju preko granica.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.