Hoće li danas El Clasicu biti izrečena “smrtna presuda”?

katalonija izbori

Današnji izbori u Kataloniji mogli bi biti istorijski. Katalonski secesionisti najavljuju da će eventualnu pobjedu na izborima iskoristiti da jednostrano proglase odcjepljenje od Španije.

U “kampanji straha”, kako ju je nazvao katalonski predsjednik secesionist Artur Mas, španski unionistički nacionalisti plaše katalonske separatiste, a još više njihove moguće birače: ako se odcijepite, letite van iz Evropske unije i eura, ostat ćete bez španskih penzija, odvojeni od svojih bankovnih računa i sve tako katastrofalno, da bi dodali “najgoru od svih” prijetnji – da će FC Barcelona izletjeti iz španske Primere.

Barcelona v Real Madrid - Super Cup

A, šta će vam država ako nema El Clasica, derbija Barce i Reala?

Ankete uoči današnjih izbora ne predviđaju da bi stranke čvrsto opredijeljene za nezavisnosti mogle dobiti više od polovine glasova, ali mogle bi imati većinu u Parlamentu.

Masova koalicija “Zajedno za da”, (Junts pel Si), računa na 39,7 posto i oko 65 od 135 mandata. Ljevičarsko narodno jedinstvo (CUP), također secesionističko, na 6,9 i desetak mandata – pa bi zajedno mogli u Parlamentu imati većinu za proglašenje nezavisnosti, ali njihovih 47 posto bilo bi znatno manje od 55 posto, koliko je Evropska unija zahtijevala kao granicu na referendumu o nezavisnosti Crne Gore.

Koalicija Katalonija naravno da mi to možemo (CSQEP) računa na 16 posto, smatra da se do nezavisnosti smije dogovorom s Madridom; u njenom sastavu je Podemos, čiji lider Pablo Iglesias poziva Katalonce da ostanu u Španiji pa da zajedno otjeraju s vlasti Mariana Rajoya i njegove nacionalističke Pučane (PPE).

Postoje i realni razlozi zašto pola Katalonije želi nacionalnu nezavisnost. Jedni su kulturalni i istorijski, drugi ekonomski i egoistični.

Istorijski temelji

Katalonci jesu nacija, imaju svoj jezik, svoju kulturu i svoju nacionalnu svijest. Imaju istoriju autonomije od 988., a suverene države od 1359. (bila je jači dio Aragonskog Kraljevstva, čiji je ekonomski i politički centar bio u Barceloni), autonomno sudstvo itd…

Bogati i zaduženi

Sa svojih 7,5 miliona stanovnika Katalonija ima najviši BDP u Španiji, ali je i najzaduženija. Tvrdi da je eksploatirana, da se njen porez, usmjeren u centralnu kasu (za razliku od baskijskoga), razvlači po Madridu i drugim autonomijama. Uvrštena je u “četiri motora Evrope” (tu su još Rhone-Alpes u Francuskoj, Baden-Württemberg u Njemačkoj i Lombardija u Italiji, također sklona secesionizmu).