Ono što je prije nekoliko godina bila za Evropsku uniji crvena linija, finansiranje postavljanja bodljikave žice na vanjske granice, sada je ideja koja ima sve veću podršku, prenosi Hina u subotu Jutarnji list.
Pozivi o ograđivanju žicom vanjskih granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra.
Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU finansira i ograđivanje vanjskih granica žicom. Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Evropske narodne strane Manfred Weber.
Iako dosad nije spomenuta vanjska granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi val dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za RH i za EU.
No Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković, prenosi list.
Upravljanja migracijama i snažna zaštita vanjskih granica Evropske unije bila je glavna tema na summitu Evropskog vijeća koji je završen jučer u ranim jutarnjim satima. Nakon sastanaka koje su imali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gotovo tokom cijelog dana u četvrtak, tokom večeri i noći lideri su najviše vremena posvetili upravo migracijama.
Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, “atmosfera je bila prilično pomirljiva”, ali i dalje postoje velike razlike među zemljama članicama.
Sve se zemlje slažu u načelu da je potrebna bolja zaštita vanjskih granica i veća solidarnost među članicama EU, ali i dalje je teret neravnomjerno podijeljen.
