Hrvatska priprema nove mjere: Na jesen nigdje bez maske

Dnevno povećanje broja oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj otvara sve više pitanja o tome kad će biti poznate i kakve će biti epidemiološke mjere, kako bi se u očekivanim hladnijim danima dodatno smanjile mogućnosti širenja Covida-19.

No, čini se da se za buduće odluke Štaba ipak čeka ona Ustavnog suda, koja bi trebala odgovoriti na pitanje jesu li izmjene Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti bile ustavne. Tačnije, neki tvrde da su te izmjene omogućile Štabu da donosi mjere koje zadiru u ustavna prava, što drže protuustavnim i traže decidirani odgovor Ustavnog suda.

Jutarnji list saznaje da, bude li Ustavni sud potvrdio legitimitet Štaba, uskoro bi uslijedile mjere kojima će se nastojati smanjiti šansa virusa. Među ostalim, predviđa se obavezno testiranje svih zdravstvenih i nezdravstvenih uposlenika koji rade u sistemu prije povratka na radno mjesto, bilo s godišnjeg ili s bolovanja. Isto se već provodi u nekim domovima za starije, a u nekoliko navrata “uhvaćeni” su zaraženi djelatnici koji su bili bez ikakvih simptoma. Ta mjera postala bi obavezna za sve.

Sigurno je da će se u svim zatvorenim prostorima morati nositi maske, uljučujući i na radnom mjestu, ako se radi u prostorima otvorenog tima (nema kancelarija). Ograničit će se i broj osoba na svadbama, vjerovatno u početku na tridesetak, ali ako se pokaže da je ta vrsta okupljanja i dalje izvor zaraze, dogodit će se ono što trenutno vrijedi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a to znači u “svadbenoj povorci” bit će samo mladenci i uža porodica.

Morat će se ograničiti i okupljanja na javnim mjestima, što znači da oni koji žele organizirati neko događanje s većim brojem ljudi, to mogu samo tako da se proširi područje događanja. Primjerice, zagrebački advent morat će “okupirati” više gradskog prostora ako bude želio dobiti dozvolu.

Nova školska godina također će se detaljno organizirati. Čini se da postoji suglasje gotovo svih zemalja EU da djeca do deset godina trebaju ići na nastavu u škole, a ona starija mogu je pratiti online. Odluke o organizaciji nastave za predstojeću školsku godinu ovisit će i o kapacitetima škole, odnosno tamo gdje se nastava inače odvije samo u jednoj smjeni moguće je da se uvede i druga, kako bi u isto vrijeme i u školi i u razredu bilo što manje učenika.

Odluke o nastavi u školama za mlađe dobne grupe učenika temelje se i na nekim novim, upravo objavljenim studijama, prema kojima djeca mlađa od 10 godina nemaju sposobnost prenošenja koronavirusa kao odrasli, dakle manje su opasna za ukućane. No, kod onih starijih, sposobnost prenošenja virusa identična je s onim odrasle populacije.

“Rizik za infekciju i njeno prenošenje raste s dobi”, rekao je dr. Alasdair Munro, s odjela za zarazne bolesti iz Sveučilišne bolnice Southamptonu. Upravo to je razlog što većina stručnjaka drži da bi nastava za stariju djecu trebala biti online, budući da brže šire infekciju.

Čini se da će se u kratkom vremenu morati donijeti mjere vezane uz “tretiranje” Covida-19, koje će biti obavezne, sviđalo nam se to ili ne, a za koje postoje dokazi da su učinkovite. Ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama, vode se rasprave, ali na kraju se sve svodi na činjenicu da je nakon lockdowna otvaranje povećalo broj oboljelih.

Drugim riječima, ono za što se odluči štab ili drugo mjerodavno tijelo ako se bude moralo osnivati nakon odluke Ustavnog suda, morat će se provoditi bez “pjesničkog” tumačenja. Posebno se to odnosi na zdravstveni sistem i domove za starije, jer u suprotnom, ne samo Hrvatskoj, mogao bi se dogoditi “novi Bergamo”.