Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

diplomatski izvori

Hrvatska ulazi u Schengen

granica doljani

Procedura odlučivanja o pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Evropskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići

Vijeće Evropske unije danas je predložilo da se od 1. januara 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. marta sljedeće godine u zračnim lukama. Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u martu sljedeće godine, to jest 26. marta. Vijeće Evropske unije poslalo je danas nacrt odluke o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj u Evropski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. januara 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Šengenskog informacijskog sistema (SIS). Procedura odlučivanja o pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Evropskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Vijeće Evropske unije pokrenulo danas je postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u šengensko područje, zatraživši od Evropskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku, doznaje se iz diplomatskih izvora.

“Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je Vijeće 29. juna 2022. odlučilo konsultirati Evropski parlament o nacrtu odluke Vijeća o punoj provedbi šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Vijeće bi bilo zahvalno ako bi Evropski parlament mogao što prije dostaviti svoje mišljenje”, kaže se u pismu u koje je Hina imala na uvid.

26 država

Šengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Odluka Vijeća također bi mogla biti donesena u oktobru. Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU postala i članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.