Hrvatskom premijeru ne smeta poruka “Za dom spremni” u Jasenovcu

U Jasenovcu se održava državna komemoracija žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora u spomen na 22. april 1945. i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.

Na službenu komemoraciju u Jasenovcu stigla je tek šačica ljudi, a među njima i nekoliko antifašističkih aktivista koji su u tišini prosvjedovali protiv Vlade koja ne reagira na ploču sa ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.

U znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac, kao i preživjele zatočenike logora, na komemoraciji sudjeluju predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanikom predsjednika Hrvatskoga sabora, Markom Sladoljevim.

Plenković je poručio kako mu je žao što ni ove godine nema jedinstvene kolone sjećanja na žrtve.

– Žao mi je. Mislim da činjenica da će biti tri komemoracije, uz svo poštovanje one koja je bila jučer i one koja će biti sutra, predstavlja poruku da svi zajedno moramo učiniti napore kako bismo u budućnosti imali jedinstvene i zajedničke komemoracije. Žrtve zločina koji su ovdje počinjeni to zaslužuju – rekao je.

Komentirao je i ploču koja je postavljena u Jasenovcu s pozdravom “Za dom spremni”.

– Taj grb udruge o kojoj je riječ je ozakonjen i dopušten prije puno puno godina, potvrđen od više vlada više političkih opcija. Prema tome, želim da Vijeće omogući preciznije regulisanje takvih obilježja – rekao je.

Na pitanje vidi li on nešto sporno u toj ploči, Plenković kaže da je o tome već sve rečeno prije nekoliko mjeseci.

– Spomen ploča je podignuta za 11 poginulih hrvatskih branitelja, pripadnika HOS-a. Ono što je na njoj sporno u Jasenovcu je činjenica da je na njoj grb udruge koja je tako registrovana i odobrena od nadležnih tijela i grada i upravo tijela RH – rekao je.

Uz hrvatskog premijera tu je i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i evropskih poslova Davor Ivo Stier, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar nauke i obrazovanja Pavo Barišić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i drugi.

Oni su zajedno sa izaslanicom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predstojnicom njena ureda Anamarijom Kirinić, položili zajednički vijenac za žrtve u ime Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade.

Tokom komemoracije, kojoj nisu prisustvovali preživjeli logoraši, nije bilo govora, a održan je program u kojemu su, nakon minute šutnje, sudjelovali zbor Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) te dramski i muzički umjetnici. Sudionici su do Kamenog cvijeta došli u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja, a skup je završio polaganjem vijenaca i molitvom za žrtve, koju su molili katolički svećenik i muslimanski imam.

Na komemoraciji je kao predstavnica preživjelih zatočenika logora Jasenovac sudjelovala i Branka Nešić Reichel koja je poručila da je sve ovo jedna farsa.

– Jako je žalosno što imamo tri komemoracije i što nisu svi skupa. Ovi ljudi koji su poginuli nisu to zaslužili. Trebali su svi skupa doći jer nije pitanje da li je neko Srbin, Hrvat, musliman, Rom. Trebali su svi skupa odati počast ovim jadnim žrtvama – poručila je Branka.

Ispričala je kako je njen otac sa 16 godina odveden u logor.

– Preteško mi je. Mučenje je prvo bilo u Gradišci, a potom je odveden u Jasenovac gdje je bio dvije godine. Preživio je proboj, preplivao Savu, dva put je ranjen, došao je na slobodan teritorij, ali se kasnije razbolio i u 46. godini me ostavio kad mi je najviše bio potreban – kroz suze priča Branka.

Pločom koja je postavljena u Jasenovcu je zgrožena.

– Nisu je trebali baš ovdje postaviti. I trebala bi se maknuti – poručila je Branka Nešić Reichel.

Na popisu žrtava jasenovačkog logora nalazi se 83.145 imena, među kojima 39.570 muškaraca, 23.474 žene, te 20.101 dijete do četrnaest godina starosti. U više do 1.300 dana postojanja ustaškog logora Jasenovac, najviše je stradalo Srba, Roma i Židova.