Američki predsjednik Donald Trump razmatra opcije protiv Irana koje uključuju ciljane udare na sigurnosne snage i njihove vođe kako bi potaknuo demonstrante, potvrdilo je više izvora Reutersu.
Izraelski i arapski zvaničnici, međutim, smatraju da zračni napadi sami po sebi ne mogu srušiti klerikalnu vlast. Dva američka izvora upoznata s raspravama navode da Trump želi stvoriti uslove za promjenu režima nakon što je gušenje protesta ranije ovog mjeseca slomilo nacionalni pokret, pri čemu su ubijene hiljade ljudi.
Opcije na stolu
Kako bi to postigao, Trump navodno razmatra udare na komandante i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, s ciljem da se demonstrantima ulije samopouzdanje potrebno za preuzimanje vladinih i sigurnosnih objekata.
Jedan američki izvor naveo je da opcije o kojima raspravljaju Trumpovi saradnici uključuju i znatno veći napad s dugotrajnijim posljedicama, moguće na postrojenja za balističke rakete koje mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranski program obogaćivanja nuklearnog materijala.
Drugi izvor ističe da Trump još nije donio konačnu odluku o smjeru djelovanja, pa tako ni o vojnoj opciji. Dolazak američkog nosača aviona USS Abraham Lincoln i pratećih ratnih brodova na Bliski istok dodatno je proširio mogućnosti za vojnu akciju.
Upozorenja saveznika
Četiri arapska zvaničnika, tri zapadna diplomata i visoki zapadni izvor, čije su vlade obaviještene o raspravama, izrazili su ozbiljnu zabrinutost.
Smatraju da bi takvi udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli dodatno oslabiti protestni pokret koji je već uzdrman nakon najkrvavije represije od Islamske revolucije 1979. godine.
Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok, rekao je da bez značajnih prebjeha unutar vojske iranski protesti ostaju „herojski, ali nadjačani“.
Visoki izraelski zvaničnik s direktnim saznanjima o planiranju između Izraela i SAD-a izjavio je da Izrael ne vjeruje kako zračni udari sami mogu srušiti Islamsku Republiku.
„Ako želite srušiti režim, morate poslati kopnene snage“, rekao je, dodavši da bi Iran, čak i u slučaju likvidacije vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, „imao novog vođu koji bi ga zamijenio“.
Hiljade mrtvih
Iransko rukovodstvo, prema riječima izraelskog zvaničnika, oslabljeno je nemirima, ali i dalje čvrsto drži vlast uprkos dubokoj ekonomskoj krizi koja je potaknula proteste.
Više američkih obavještajnih izvještaja došlo je do sličnog zaključka: uslovi koji su doveli do protesta i dalje postoje i slabe vladu, ali bez većih pukotina u vlasti.
Vrhovni vođa Ali Hamenei javno je priznao nekoliko hiljada smrtnih slučajeva tokom protesta, optuživši za nemire Sjedinjene Američke Države, Izrael i „pobunjenike“.
Američka grupa za ljudska prava HRANA navodi da je u nemirima poginulo 5.937 ljudi, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok zvanični podaci govore o 3.117 mrtvih. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi te brojke.
Borba za vlast
U dobi od 86 godina Hamenei se povukao iz svakodnevnog upravljanja, smanjio javne nastupe i, prema regionalnim zvaničnicima, boravi na sigurnim lokacijama nakon što su izraelski udari prošle godine usmrtili više visokih iranskih vojnih zapovjednika.
Svakodnevno upravljanje državom prešlo je na osobe povezane s Korpusom čuvara islamske revolucije (IRGC), uključujući višeg savjetnika Alija Larijanija.
Ipak, Hamenei zadržava konačnu riječ o pitanjima rata, nasljeđivanja i nuklearne strategije, što znatno otežava političke promjene dok je na vlasti.
Strah od haosa
Arapski i zapadni zvaničnici upozoravaju da ne postoji jasan Hameneijev nasljednik te da bi u slučaju vakuuma vlasti IRGC mogao preuzeti potpunu kontrolu i dodatno zaoštriti nuklearni i regionalni sukob.
Zemlje regije, od Zaljeva do Turske, preferiraju obuzdavanje Irana umjesto njegovog kolapsa, strahujući da bi nemiri u državi od 90 miliona stanovnika mogli izazvati regionalnu destabilizaciju.
Upozoravaju da bi se Iran mogao pretvoriti u novi Irak nakon 2003. godine, s građanskim ratom, valovima izbjeglica, jačanjem militantnih grupa i prekidom protoka nafte kroz Hormuški moreuz.
Najvjerovatniji ishod
Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv vojnog napada, a saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman poručio je iranskom predsjedniku da Rijad neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora za napade na Teheran.
„Sjedinjene Američke Države mogu povući okidač, ali one neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo“, rekao je jedan arapski izvor.
Prema Vatanki, najrealniji scenarij je „postepena erozija – prebjezi elita, ekonomska paraliza i osporavano nasljeđivanje – koja iscrpljuje sistem dok se ne slomi“.
