Jedan od najvećih tabua u Vatikanu stoljećima je bilo otvoreno govoriti o papinom zdravlju. Kao vođa 1,4 milijarde katolika u svijetu, papa je štovani duhovni poglavar. Govoriti o njegovom tjelesnom zdravlju smatralo se profanim.
Ali, dok se papa Franjo bori s obostranom upalom pluća u rimskoj bolnici Gemelli, u koju je primljen 14. februara, Vatikan pokušava nešto novo. Ured za tisak Svete Stolice objavljuje dnevna izvješća o njegovom zdravstvenom stanju. Tako je objavljeno da papa prima kisik, da mu je potrebna transfuzija krvi, pa čak i da je 22. februara imao „dulju asmatičnu respiratornu krizu“, prenosi Hina.
Izvještaji grade povjerenje
– Oprezno sam impresioniran, rekao je Greg Erlandson, američki novinar koji desetljećima prati Vatikan.
Ti izvještaji „grade povjerenje da dobivamo prilično tačan sažetak“ o papinom zdravlju, rekao je Erlandson, bivši glavni urednik američke katoličke novinske agencije Catholic News Service.
John Thavis, dopisnik iz Vatikana tokom tri pontifikata, rekao je da nova transparentnost „odgovara Franjinom otvorenom stilu komuniciranja, ali je odmak od tradicionalne rezerviranosti Vatikana u vezi s papinim zdravljem“.
Dvojica Franjinih ljekara izjavila su na konferenciji za novinare 21. februara da je sam Franjo naredio da se objavljuju dnevna izvješća o njegovom zdravstvenom stanju.
Dr. Sergio Alfieri iz bolnice Gemelli rekao je da je naputak bio da se „ništa ne skriva“.
Papa Franjo želi otvorenost
Jedna osoba za koju se zna da često razgovara s Franjom, a koja je tražila da ostane neimenovana, rekla je da je sam papa pomogao u pisanju tih izvješća prvih dana svog boravka u bolnici te da je poticao ljekare da otkriju više pojedinosti o njegovom zdravstvenom stanju i liječenju.
Thavis je rekao da je Franjo „želio da ozbiljnost njegovog stanja bude jasna“.
Vatikanski zvaničnici nisu javno govorili o razlozima za ta detaljna izvješća, ali privatno je nekoliko dužnosnika izrazilo zabrinutost zbog ranijeg širenja dezinformacija.
Naime, ubrzo nakon što je papa bio primljen u bolnicu, na društvenim mrežama počelo se tvrditi da je primio posljednje pomazanje i da je umro.
Počele su kružiti i lažne fotografije generisane umjetnom inteligencijom, koje su prikazivale da se papa održava na životu pomoću respiratora.
U službenim dnevnim izvještajima o papinom zdravlju ponavljalo se da on samostalno diše, ali da povremeno, po potrebi, prima kisik putem nosne kanile.
“Vatikan shvatio da je bolje biti iskren”
„Vatikan je napokon shvatio da je bolje biti iskren nego dopustiti da teoretičari zavjere uskoče u prazan prostor“, rekao je Tom Reese, jezuitski svećenik i komentator koji prati papu.
Papa Ivan Pavao II., čiji je pontifikat trajao od 1978. do 2005., godinama je imao vidljiv tremor prije nego što je Vatikan 2003. napokon potvrdio da boluje od Parkinsonove bolesti.
A rak želuca, od kojeg je papa Ivan XXIII. bolovao najmanje osam mjeseci, objavljen je tek dugo nakon njegove smrti 1963. godine.
„Stara izreka kaže da papa nikada nije bolestan dok ne umre“, rekao je Christopher Bellitto, historičar na Univerzitetu Kean u New Jerseyju koji proučava Katoličku crkvu. „To se promijenilo.“
