Sto trideset i tri kardinala izbornika danas će popodne ući u Sikstinsku kapelu i, iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, započeti tajni izbor novog poglavara Rimokatoličke Crkve.
Konklave su zasjedanje kardinalskog zbora Rimokatoličke Crkve sa svrhom izbora novog rimskog biskupa, odnosno pape, i predstavljaju najstariji način izbora čelnika neke institucije u svijetu.
Riječ konklave potiče od latinskog izraza cum clave – s ključem, a u današnjem obliku utemeljene su 1274. godine odlukom pape Grgura X. Poticaj za to bila je duga historija političkog uplitanja u izbor papa i dugotrajna razdoblja upražnjenog papinskog prijestolja (sedisvakancije). Grgur X. odlučio je da kardinali moraju biti izolovani, zaključani izvana, i ne smiju napustiti konklave dok ne izaberu papu, prenosi Hina.
Izbor u Sikstinskoj kapeli
Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklavama mogu sudjelovati samo kardinali mlađi od 80 godina, a konklave se moraju sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana nakon smrti ili odreknuća pape.
Za izbor novog pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak.
Od 1846. godine konklave se bez izuzetka održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj kapeli Apostolske palače, čuvenoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih.
Kardinali glasaju u Sikstinskoj kapeli, ali za vrijeme konklava borave u obližnjem Domu svete Marte.
Iako se koristi i u druge svrhe – u njoj je, primjerice, živio papa Franjo – ova peterospratnica izgrađena za vrijeme pontifikata Ivana Pavla II. poznata je kao rezidencija kardinala tokom konklava. Ima 128 soba, a kardinalima se sobe dodjeljuju žrijebanjem.
Kardinali u izolaciji
„To nije hotel sa pet zvjezdica, ali je vrlo udoban i ima sve što nam treba“, rekli su kardinali.
Za vrijeme konklava prekidaju se sve radio, televizijske i telefonske veze jer kardinali moraju biti izolovani od vanjskih uticaja.
Izbor pape obred je bogat tradicijom, simbolikom, tajnovitošću i gregorijanskim napjevima.
Na dan početka konklava kardinali ujutro slave misu Pro Eligendo Papa (Za izbor pape), a potom u procesiji, uz Litanije svih svetih i himnu Veni, Creator Spiritus (O dođi, Stvorče, Duše Svet), odlaze u Sikstinsku kapelu.
Tamo polažu prisegu da će poštovati proceduru i obavezu šutnje. Zavjet čita dekan kardinalskog zbora ili njegov zamjenik ako je dekan stariji od 80 godina i nema pravo glasa (kao sada – dekan Giovanni Battista Re je prestar, pa ga mijenja argentinski kardinal Leonardo Sandri).
Kardinali prisežu pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju.
Extra omnes!
Iako je Vatikan poznat po tajnovitosti, postoje opravdani historijski razlozi zašto se o konklavama ne govori i zašto su kardinali obavezni da glasaju po savjesti, kaže profesor mons. Robert Wister.
Sve do 20. stoljeća francuski, španski kraljevi i sveti rimski carevi imali su pravo veta na papin izbor. Posljednji ga je iskoristio austrougarski car Franjo Josip 1903. i blokirao izbor kardinala Mariana Rampolle. Umjesto njega, izabran je Giuseppe Sarto (Pio X).
Prije glasanja kardinali slušaju govor posebno određenog svećenika koji iznosi stanje Crkve i potrebne osobine novog pape. Zatim direktor papinskih liturgija uzvikuje Extra omnes (Svi van!) i vrata se zatvaraju.
U kapeli ostaju samo tajnik kardinalskog zbora, dva majstora ceremonijala, ograničen broj pomoćnog osoblja i dvije medicinske sestre uz prethodnu dozvolu, te dva liječnika.
Zabranjeno im je iznositi bilo kakve informacije iz konklava. Kapela se prethodno pregledava zbog prislušnih uređaja. Odavanje informacija povlači kaznu ekskomunikacije.
Eligo in Summum Pontificem
Prvog dana konklava kardinali glasaju jednom, a narednih dana po dva puta ujutro i dva puta popodne.
Ako nakon tri dana nema izbora, slijedi jednodnevna pauza za molitvu i duhovne razgovore. Taj se proces ponavlja poslije svakih sedam neuspješnih krugova.
„To je mala skupina ljudi koji se dobro poznaju, i izbor više liči na izbor šefa odsjeka na fakultetu nego političku konvenciju“, rekao je novinar John Allen.
Glasanje ima tri faze. Najprije se pripremaju listići i ždrijebom se bira devet kardinala: trojica broje glasove, trojica skupljaju glasove bolesnih, a trojica su revizori.
Listić sadrži riječi Eligo in Summum Pontificem (Za vrhovnog svećenika biram), a ispod je prazno mjesto za ime, koje mora biti čitko napisano.
Kardinali ubacuju listiće u urnu ispred Michelangelovog „Posljednjeg suda“ i izgovaraju:
„Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran“.
Ako broj listića odgovara broju kardinala, prelazi se na brojanje. Dvojica broje u tišini, treći naglas. Svaki listić se buši kroz riječ eligo. Revizori sve nadgledaju.
Habemus Papam
Atmosfera u kapeli tokom glasanja više podsjeća na liturgiju nego politički događaj.
Kardinal Franz Koenig rekao je 2002. da bi se „nasmrt dosađivali“ gledajući konklave.
Iskorišteni listići se spaljuju – prvi dan nakon jednog glasanja, a kasnije nakon svakog prijepodnevnog i popodnevnog.
Ako je papa izabran, listići se odmah spaljuju (kao kod Benedikta XVI). Poseban dimnjak pokazuje boju dima: crni znači da nema izbora, bijeli da je papa izabran.
Zbog teškoće u razlikovanju boje dima, Ivan Pavao II. uveo je i zvona bazilike svetog Petra uz bijeli dim.
Kad jedan kardinal dobije dvotrećinsku većinu, dekan (ili zamjenik) ga pita prihvata li izbor. Nema obavezu prihvatiti, ali to ranije najave oni koji ne žele.
Nakon pristanka, kardinal bira papinsko ime. Odlazi u „sobu suza“, gdje se presvlači u odoru (tri veličine su spremne), i priprema za izlazak na balkon bazilike.
Na balkonu, izbor se objavljuje riječima Habemus Papam (Imamo papu), koje izgovara kardinal protođakon (ovaj put Dominique Mamberti).
Nadbiskup Pietro Marini rekao je da izlazak pape na balkon simbolizira da su Rimljani prihvatili svog papu.
U konklavu ulazi 133 kardinala
Na konklavama za izbor nasljednika pape Franje sudjelovat će 133 kardinala. Moglo ih je biti 135, ali su dvojica odustala zbog bolesti.
U konklave mogu ući svi kardinali mlađi od 80 godina u trenutku nastupanja sedisvakancije.
Papa Franjo je imenovao 108 od 133 kardinala. 52 su iz Evrope, 23 iz Azije, 23 iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade, te 4 iz Okeanije.
Među izbornicima i vrhbosanski nadbiskup i kardinal u miru i Vinko Puljić. Ovo mu je treća konklava, a imenovao ga je još Ivan Pavao II.
Najčešće se papa bira među izbornicima, ali nije zabranjeno izabrati i nekoga starijeg od 80 koji nije prisutan.
Iako se vjeruje da konklave vodi Duh Sveti, kardinali naglašavaju da se ta uloga ne treba preuveličavati.
Kardinal Joseph Ratzinger je 1997. rekao da Duh Sveti ne diktira koga izabrati, već djeluje kao učitelj koji savjetuje i ostavlja slobodu.
Prema analitičarima i kladioničarima, favoriti su Italijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle. Spominju se i Peter Turkson (Gana), Peter Erdo (Mađarska), Matteo Zuppi (Italija), Pierbattista Pizzaballa, Jean-Marc Aveline (Francuska), Mario Grech (Malta) i Robert Prevost (SAD).
Ipak, historija pamti mnoge iznenađujuće izbore, poput Karola Wojtyłe 1978. godine.
