Globus

traže se strožija pravila

Ko u Evropskoj uniji ima najsigurnije, a ko najsmrtonosnije ceste

11/10/2021

Kako bi se dodatno promovisala sigurnost na cestama, zastupnici također insistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod uticajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama

U Rezoluciji Evropskog parlamenta o sigurnosti na cestama EU, prihvaćenoj u srijedu sa 615 glasova za, 24 suzdržana i 48 protiv, napominje se kako godišnje u Uniji u saobraćaju život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120.000 zadobije teške tjelesne ozlijede.

Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u EU u posljednjih godina stagnira, te Unija nije ispunila svoj cilj da se u razdoblju od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi (stopa smrti na cestama pala je za 36%), napominje se.

Prema podacima Europske komisije, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste (18 smrtnih slučajeva na milion stanovnika), a Rumunija je na začelju te je u 2020. zabilježila 85 smrti u saobraćaju na milion ljudi. U susjednoj nam Hrvatskoj je u 2020. na milion stanovnika bilo 58 poginulih, a prosjek u EU je 42. Prema informacijama prikupljenim tokom 2020. godine na bh. cestama zabilježeno je 69 smrtnih slučajeva u odnosu na milion stanovnika, što je daleko od prosjeka EU i stavlja nas u sami vrh po broju poginulih na milion stanovnika, podaci su BiHAMK-a.

Zastupnici su upozorili kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30% smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da bi Komisija stoga treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u naseljenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka.

Kako bi se dodatno promovisala sigurnost na cestama, zastupnici također insistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod uticajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama.

Europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektronskih uređaja vozača opcijom “sigurnog načina vožnje”. Dodaju kako bi se za kupovinu automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja motornih vozila.

Zastupnici zagovaraju veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem saobraćajnih nesreća. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti.

Za pravilnu provedbu sljedećih koraka u politici EU o sigurnosti na cestama, europarlamentarci pozivaju Komisiju da ustanovi evropsku agenciju za cestovni saobraćaj kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prevoz.

Izvjestiteljica Evropskog parlamenta Elena Kountoura (Ljevica, Grčka) je istaknula:

“Evropljani predugo imaju neprihvatljivo visoki broj poginulih na cestama. Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost te uz snažnu političku volju i primjereno finansiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo šta su uzroci smrtnosti u saobraćaju. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da primjene posebne mjere za potdršku naporima spašavanja života. Primjerice, uvođenje ograničenje brzine, posebno automatske primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge načina javnog prevoza te uspostava nove Evropske agencije za cestovni saobraćaj”.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.