Droge, noževi, ulično nasilje. Mediji redovno izvještavaju o kriminalu u Njemačkoj. Je li stopa kriminala porasla? I kako Njemačka po tom pitanju stoji u međunarodnoj usporedbi? “Nova Njemačka je sramota, farsa”, kaže Kurt Caz.
U jednom videu, ovaj južnoafričko-njemački putopisni bloger predstavlja frankfurtski Bahnhofsviertel, četvrt oko Glavne željezničke stanice u gradu na Majni, kao novu njemačku normalnost: “potpuno u rukama kriminala, ilegalnih imigranata i droge”, piše Deutsche Welle.
Ovisnici o drogama leže pored ceste, osumnjičeni diler mu prijeti, žena baca bocu: takve scene, uz ksenofobne komentare, donijele su mu više od šest miliona pregleda na YouTubeu i više od deset miliona na TikToku. Sličnih videa o kriminalu u Njemačkoj ima u izobilju. Čini se da pogađaju u “sridu”. Ali odražavaju li oni i stvarnost?
Opasnost vjerovatnija u gradu nego na selu
Frankfurtski kolodvorski kvart dugo je karakterizirala prostitucija, kaže kriminologinja Susanne Karstedt u video-intervjuu za DW. “To je dovelo do nasilnog kriminala i kriminala povezanog s drogom.” Postoje izolirana područja s vrlo visokom stopom kriminala, kaže ona. Kao i u mnogim drugim zemljama, stopa kriminala je veća u gradovima nego u ruralnim područjima.
Na primjer, policija u Bremenu, Berlinu i Frankfurtu bilježi posebno visok broj krivičnih djela. To je dijelom zato što je tamo veća društvena nejednakost nego u ruralnim sredinama.
Ali općenito, Njemačka se može smatrati “vrlo sigurnom zemljom”, kaže Karstedt. “Kao i u drugim zapadnoevropskim zemljama, stopa kriminala je ovdje opala od 1980-ih i 1990-ih godina.”
Jedan od pokretača ovog pada je tehnološki napredak, objašnjava Karstedt. Na primjer, danas je teže provaliti u automobil nego što je to nekada bilo.
Kako Njemačka stoji u međunarodnoj usporedbi?
Najbolje je tu pogledati stope ubistava, kaže Karstedt, koja potiče iz Hamburga i predaje i istražuje na Univerzitetu Griffith u Australiji.
“Neki od mojih kolega stopu ubistava nazivaju zlatnim standardom za međunarodne usporedbe. Jer postoje serije podataka koje sežu daleko u prošlost, na primjer UN-ovi podaci. I to je dobar pokazatelj teških nasilnih zločina.”
Sa 0,91 planiranih, odnosno namjernih (ili ciljanih) ubistava na 100.000 stanovnika u 2024. godini, Njemačka je na 147. mjestu u svijetu. Zemlje poput Južnoafričke Republike i Ekvadora imaju stope veće od 40 ubistava na 100.000 stanovnika. Sjedinjene Američke Države imaju stopu od 5,76.
Prije samo 20 godina, tada s 2,5 ubistava na 100.000 stanovnika, u Njemačkoj je bilo znatno više ubistava i ubistava iz nehata nego danas. No, uprkos dugoročnom padu, Njemačka je nedavno doživjela porast stope nekih specifičnih delikata, a posebno nasilnih zločina.
Karstedt naglašava da su obično mladi muškarci ti koji postaju nasilni. Stoga migracije također igraju određenu ulogu, kaže ona.
“U mnogim zapadnoevropskim zemljama došlo je do porasta skupine mladića koji su često dolazili bez porodice i žive u tim zemljama bez društvene kontrole. Mnogi od njih su duboko traumatizirani svojim ratnim iskustvima.”
Ovaj izazov se mora riješiti, dodaje. Sa uspješnom integracijom smanjuje se i stopa kriminala, kaže naša sagovornica. Faktori poput nezaposlenosti i nedostatka perspektive podstiču kriminal, a ne određena zemlja porijekla:
“Ako pogledamo odnos između migracija i kriminala općenito, otkrivamo da migranti rjeđe čine krivična djela od domaćeg stanovništva.”
Mnogo toga ostaje skriveno u mraku…
To pokazuje, na primjer, jedna studija ifo instituta. Zaključuje se da, osim spola i dobi, lokacija igra posebno važnu ulogu. Kriminologinja Gina Rosa Wollinger iz Policijske akademije u Kölnu objašnjava da se migranti češće sele u gradove nego u ruralna područja.
“A urbana područja su puno jače povezana s kriminalom. Dakle, nije sama karakteristika migranta ta koja objašnjava kriminal.” To je također vidljivo u studijama koje se ne temelje na policijskim podacima, već na anketama.
“To je dobro istraženo u području maloljetničke delinkvencije i jasno pokazuje: uzroci nasilja su potpuno isti između njemačke i nenjemačke mladeži. Ali faktori rizika su veći među migrantskom mladeži.” To uključuje obrazovni nivo, iskustva nasilja, na primjer u roditeljskom domu, ili pridržavanje takozvanih normi muškosti koje legitimiziraju nasilje, kaže ona.
Savezni ured kriminalističke policije prvenstveno prikuplja podatke o kriminalu u Njemačkoj. Svake godine objavljuje Policijsku statistiku kriminala. Međutim, ona uključuje samo slučajeve koji su prijavljeni policiji.
Takozvana tamna brojka, odnosno stvarno stanje, stoga ostaje nepoznata. To može biti problematično ako se određeni zločini prijavljuju rjeđe od drugih. Ili ako se određene skupine ljudi, poput onih koje se doživljavaju kao “strane”, prijavljuju češće od drugih. To može dovesti do podcjenjivanja, na primjer stvarne stope porodičnog nasilja u zemlji.
Nasilje u vlastitom okruženju
Primjerice, kada je riječ o seksualnom nasilju. “Nema tu puno nasilja od strane počinitelja koji su strane osobe”, kaže Karstedt.
“Često se to naime događa u bliskim vezama. Na primjer, od strane ujaka, očuha, učitelja ili trenera. Bilo je incidenata poput dočeka Nove godine 2015. u Kölnu, gdje su stranci očito napadali ljude, ali to se događa vrlo rijetko.”
Sama Karstedt napustila je Njemačku prije 25 godina, najprije je boravila u Engleskoj, a sada u Australiji. Kako se osjeća kada danas posjeti svoj rodni grad Hamburg? Kaže da se ovdje oduvijek osjećala sigurno.
“Čak i u podzemnoj željeznici. Sve u svemu, Njemačka je sigurna i prijateljska zemlja.” A zatim dodaje: sigurna je, ali možda ne baš toliko prijateljska kao Australija.
