Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Korać: Đinđićevi progonitelji danas su na vlasti u Srbiji

djindjic

Bivši premijer Republike Srbije Zoran Đinđić, na kojeg je prije tačno 15 godina izvršen atentat, dobio je najteži mogući zadatak, a to je da ‘demontira’ naslijeđe bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. To isto naslijeđe ga je i ubilo – kazao je Feni zamjenik premijera u Đinđićevoj vladi 2001/2003. godine, aktualni poslanik Liberalno demokratske partije (LDP) u Narodnoj skupštini Republike Srbije Žarko Korać.

Korać, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, stava je da je ubistvo Đinđića označilo prekid mogućnosti da se Srbija radikalno demokratizuje i promijeni kao zemlja.

– Ljudi koji su bili njegovi progonitelji i koji su o njemu najgore govorili, a to su Srpska radikalna stranka i Socijalistička partija Srbije, danas su suvereno na vlasti i trebaju da nas vode u Evropu. Upravo to pokazuje gdje je danas Srbija – istakao je.

Korać, koji je bio i nakratko premijer nakon atentata, smatra da se iz tog razloga Srbija nedosljedno mijenja i da nema snage da se obračuna sa prošlošću iz perioda Miloševića. Mišljenja je da se nikada neće do kraja ni obračunati.

Korać također ističe da je ubistvo Đinđića organizirano prvenstveno zbog straha od odgovornosti za užasne zločine u kojima su učestvovali te od straha im bude suđeno na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Korać, koji je također bio predsjednik Komisije koja je istraživala propuste u osiguranju u okviru Vlade Srbije, podsjetio je da je čovjek koji je snajperom pucao u Đinđića imao legitimaciju majora tadašnje policije.

– Osoba koja organizirala njegovo ubisto, Milorad Legija, imao je legitimaciju pukovnika državne sigurnosti, iako je bio u penziji – zaključio je Korać.

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine u dvorištu zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu. Bio je i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda. Na tu dužnost izabran je u februaru 1997. godine kao kandidat koalicije “Zajedno”. Smijenjen je sedam mjeseci kasnije, na zahtjev koalicionog partnera Srpskog pokreta obnove. Đinđić je bio i jedan od osnivača Demokratske stranke, u kojoj je bio predsjednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva, bio je predsjednik DS-a.