Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kraj rata u Siriji ne znači i početak mira

sirija

Narednih mjeseci bi tzv. Islamska država mogla biti pobijeđena u Siriji. Ali kraj rata ne znači i početak mira. Tek onda počinju borbe za vlast.

Raka bi mogla biti oslobođena ovog proljeća, četiri godine nakon što su džihadisti zauzeli ovaj grad na sjeveru Sirije. To očekuje britanski ministar odbrane Michael Fallon. Kaže da bi Raka tokom narednih nekoliko sedmica mogla biti potpuno u okruženju i da bi to mogao predstavljati početak ofanzive. “Kada nakon Mosula bude oslobođena i Raka, to će biti početak kraja tog užasnog kalifata”, pojasnio je britanski ministar Fallon protekle subote novinskoj agenciji Reuters, piše DW.

Pripreme za oslobađanje Rake traju već mjesecima. Proteklog novembra su se prve trupe počele raspoređivati oko Rake. Riječ je o pješadiji, sastavljenoj uglavnom od 40.000 boraca opozicionih “Sirijskih demokratskih snaga” (SDF) i kurdskih jedinica Narodne odbrane (YPG), koje se uz podršku američkih snaga kreću prema Raki. I ruska avijacija uvijek iznova vrši napade na ovaj grad.

Raste pritisak na IS u Raki

Oslobađanje Rake, kako se pretpostavlja, neće teći brzo. Očekuju se ulične borbe prsa u prsa, borbe za svaku kuću. Teroristi IS-a su mnoge dijelove grada minirali, tako da će oslobodioci polako zauzimati dio po dio grada. Pa ipak, pokazuju se i prvi pozitivni rezultati. Sirijske demokratske snage nedavno su objavile da su od početka novembra ubili 620 boraca IS-a.

Javljeno je i da je izvršen napad na vodovod kao i da je prekinuto snabdijevanje vodom. Još u noći između četvrtka i petka protekle sedmice, kako je objavila Sirijska observatorija za ljudska prava, bombardovani su mostovi i uništeno glavno snabdijevanje grada vodom. U Raki živi više od 200.000 ljudi. Pitanje je šta se dešava sa civilima i kako će prebroditi nedostatak vode.

I dalje je neriješeno pitanje, šta će se nakon oslobođenja Rake, dešavati na političkom planu u Siriji. Na konferenciji u Astani u Kazahstanu, održanoj krajem januara, su predstavnici Asadovog režima dali do znanja da uglavnom nisu spremni na davanje ustupaka opoziciji. Istovremeno su potvrdili svoje pretenzije na vlast na cijeloj teritoriji Sirije. Službeno nastavljaju da djeluju koristeći strategiju po kojoj će na lokalnom nivou pregovarati sa predstavnicima neekstremističke opozicije.

“Delegacija vlade sastojala se od onih predstavnika, koji su bili prisutni tokom pregovora u Ženevi”, citira internetski magazin Al-Monitor jednog učesnika konferencije, koji je želio da ostane anoniman i koji je dodao: “To pokazuje koliko vlada malo drži do pregovora”. Isti magazin citira još jednog učesnika skupa koji kaže: “Konferencije poput ove u Astani su generalno gledajući beskorisne. Svaki učesnik i svaka zemlja gledaju na svoje sopstvene interese”.

Asad ipak oslabljen

Pa ipak od zauzimanja Alepa se i sam Asad nalazi pod pritiskom. Nakon što je uništen veći dio IS-a, njegov režim se nalazi pred zadatkom da upravlja zemljom u kojoj nakon 6 godina rata jedva da postoje državne strukture. Asadova vlada je slaba i politički se održava samo uz pomoć saveznika, prije svega Rusije i Irana. Finansijski uništena, bez bitnih prihoda i značajnijih resursa i bez istinskog političkog legitimiteta, Asadova vlada bi sada trebala da uspostavi autoritet države.

Upitno je samo kako to namjerava postići bez međunarodne pomoći. Asad je i dalje upućen na Putina, ali je otvoreno u kojoj mjeri će Putin stajati na njegovoj strani. Izgradnja i osiguravanje državnih struktura nije samo skupo već je i opasno. Dijelovi opozicije neće se željeti pomiriti sa ostankom Asadove vlade i pokušaće je destabilizovati atentatima i terorom. Sirija je de facto zemlja gospodara rata.
Moskva u traženju strategije exita

U takvoj situaciji se, piše list Sharq al-Awsat koji izlazi u Londonu, može očekivati da Putin bude zainteresovan za saradnju sa novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Samo zajedničkim djelovanjem dvije super sile bi u Siriji moglo doći do trajnog mira.
Trump je međutim dao do znanja da nije posebno sretan sa dealom o atomskom programu Irana, kao i da razmišlja da prekine sporazum. Ali to ne bi isključilo saradnju sa Teheranom, niti saradnju sa Moskvom u ulozi posrednika.

To bi, kako ističe Sharq al-Awsat, za Moskvu mogao biti dovoljno jak razlog da preispita saradnju sa Iranom. “A to znači da Rusija za Iran ali i Bašara al-Asada ne bi više bila zemlja koja stoji iza njih. Rusija će puno više gledati na svoje interese a to prije svega znači da se ne sukobljava sa Trumpom. Pred Sirijom su i dalje nemirna vremena. Kraj rata u ovoj zemlji neće neizostavno biti i početak mira.