Nade danske premijerke Mette Frederiksen da će osigurati treći mandat dodatno su poljuljane nakon parlamentarnih izbora održanih u utorak, iako je njen politički blok osvojio najviše glasova.
Blok koji čine Socijaldemokrate, Venstre i Umjerenjaci predvođeni ministrom vanjskih poslova Larsom Løkkeom Rasmussenom osvojio je ukupno 84 od 179 zastupničkih mjesta u parlamentu, što nije dovoljno za većinu. S druge strane, desni blok osigurao je 77 mandata.
Ključni faktor
U takvom odnosu snaga, upravo Rasmussenova stranka sa svojih 14 mandata postaje ključni politički faktor i potencijalni odlučujući partner u formiranju nove vlade.
“Ne smijemo biti podijeljeni. Ne smijemo biti crveni ni plavi. Moramo raditi zajedno”, poručio je Rasmussen svojim pristalicama, naglašavajući potrebu za političkim kompromisom.
Izborni rezultat otvara prostor za složene i neizvjesne pregovore o formiranju koalicije, u kojima će biti presudna spremnost stranaka na saradnju preko ideoloških linija.
Pad podrške
Iako je Frederiksen u kampanji nastojala kapitalizirati svoj čvrst stav prema Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu prijetnji Donalda Trumpa vezanih za Grenland, njena Socijaldemokratska stranka zabilježila je značajan pad podrške.
Osvojili su 21,9 posto glasova, što predstavlja njihov najslabiji rezultat od početka prošlog vijeka i pad u odnosu na 27,5 posto osvojenih na izborima 2022. godine.
Unatoč tome, Frederiksen je nakon objave rezultata poručila da je spremna ponovo preuzeti odgovornost vođenja države u narednom mandatu.
Fokus na domaće teme
Analize pokazuju da su birači ovog puta više pažnje posvetili unutrašnjim pitanjima, poput prijedloga poreza na bogatstvo i migracijske politike, nego vanjskopolitičkim izazovima.
Frederiksen je kampanju gradila na poruci stabilnosti i liderstva u vremenu globalnih kriza, uključujući rat u Ukrajini i odnose sa SAD-om, ali se politička dinamika pokazala složenijom.
Danska politička scena dodatno je usložnjena velikim brojem učesnika – čak 12 stranaka učestvovalo je na izborima, što ukazuje na rastuću fragmentaciju političkog prostora.
Podsjetimo, Frederiksen je na čelu Danske od 2019. godine, kada je sa 41 godinom postala najmlađa premijerka u historiji zemlje. Tokom mandata predvodila je koaliciju koja je, prvi put nakon više od četiri decenije, povezala stranke lijevog i desnog centra.
Ipak, najnoviji izborni rezultat jasno pokazuje da će put do formiranja nove vlade biti sve samo ne jednostavan.
