Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je u četvrtak da očekuje historijski dogovor na sastanku ministara odbrane članica saveza o ciljevima jačanja vojnih sposobnosti, dodajući da je cilj uspostavljanje bolje ravnoteže doprinosa između Evrope, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Nizozemac je naglasio potrebu za većim izdvajanjima za protivzračnu odbranu, rakete dugog dometa, kopnene snage i komandne sisteme.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth u četvrtak je izrazio uvjerenje da će članice NATO-a pristati na zahtjeve predsjednika Donalda Trumpa za značajno veća izdvajanja za odbranu. To se, kako je dodao, mora dogoditi do samita u junu u Hagu.
Predsjednik SAD-a želi da članice saveza povećaju svoja izdvajanja na pet posto BDP-a, sa sadašnjih dva posto.
“Biti savez ne znači samo imati zastave”
„Biti savez ne znači samo imati zastave. Morate biti formacije. Morate biti više od konferencija. Morate imati spremne borbene sposobnosti“, rekao je Hegseth dolaskom na skup ministara u Briselu.
„Ovdje smo da nastavimo posao koji je započeo predsjednik Trump, a to je predanost izdvajanju pet posto u cijelom savezu, za što vjerujem da će se ostvariti“, nastavio je američki ministar odbrane.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je uoči sastanka NATO-a u Briselu da će Njemačkoj biti potrebno oko 50.000 do 60.000 dodatnih aktivnih vojnika kako bi ispunila nove ciljeve NATO-a.
Pistorius je dodao da NATO u svojoj završnoj deklaraciji treba jasno naglasiti da je Rusija njegova najveća prijetnja.
Švedska, kao nova članica NATO-a, podržava cilj da savez poveća odbrambena izdvajanja na 5% do 2030. godine, izjavio je ministar odbrane Pal Jonson novinarima uoči sastanka.
